Alzheimerova bolest, progresivnu degeneraciju tkiva u mozgu, koja prvenstveno pogađa osobe starije od 65 godina, obilježava razorno pogoršanje mentalnih funkcija. Intelektualne funkcije poput pamćenja, shvaćanja i govora pogoršavaju se. Pažnja obično luta, jednostavne kalkulacije postanu nemoguće, a obične svakodnevne aktivnosti postaju sve teže, dok se izgubljenost i frustracija pogoršavaju noću.
Dolazi do dramatičnih promjena raspoloženja – provala bijesa, napadaja prestrašenosti, razdoblja duboke neosjetljivosti i bezvoljnosti. Oboljeli, koji sve više gubi orijentaciju, može odlutati i izgubiti se. Postupno se razvijaju i tjelesni problemi, poput čudnog hoda ili gubitka koordinacije. Konačno, pacijent može postati potpuno nekomunikativan, tjelesno bespomoćan i inkontinentan. Bolest je bez iznimke smrtonosna.
Od neprimjetne pojave Alzheimerove bolesti do smrti može proći tek nekoliko godina, ili se bolest može odigravati tijekom razdoblja od čak 20 godina; no prosječno joj je trajanje oko 7 godina. Među odraslim Amerikancima, to je četvrti među vodećim uzrocima smrti (nakon srčanih oboljenja, raka i moždanog udara). Do 80. godine života, približno svaka treća osoba oboli od nje. Žene su na bolest dvostruko osjetljivije od muškaraca, a bijelci su joj oko četiri puta podložniji od crnaca.
Simptomi
- promjene raspoloženja: potištenost, paranoja, uznemirenost, tjeskoba, sebičnost, djetinjasto ponašanje
- gubljenje orijentacije, smetenost, nepažnja, zaboravljanje nedavnih događaja, nemogućnost zadržavanja novih informacija
- sve veća sklonost zametanju stvari
- vrtoglavica ili oštećen osjećaj ravnoteže
Obratite se liječniku
ako član obitelji ili prijatelj ispoljava znakove Alzheimerove bolesti tijekom određenog vremenskog razdoblja. Budući da osoba možda nije svjesna da ima te probleme, često je na drugima da pomognu.
Uzroci
Iako se Alzheimerova bolest javlja kod mnogih osoba kako stare, bolest nije prirodna posljedica starenja; radi se o neprirodnom stanju čiji se uzroci i dalje istražuju.
Čini se da je postupni gubitak funkcija mozga koji karakterizira Alzheimerovu bolest uzrokovan dvama glavnim oblicima živčanih oštećenja: živčana vlakna se zamrse, a u bolesnom tkivu gomilaju se naslage bjelančevina poznate kao »plak«. Istraživači još nisu sigurni zašto ili kako dolazi do ove degeneracije tkiva, ali neka novija istraživanja koja najviše obećavaju ukazuju na jednu bjelančevinu koja se prirodno javlja u krvi, a zove se ApoE (kratica za apolipoprotein E) i potrebna je za prijenos masnih tvari u organizmu.
Kao što je to slučaj sa svim bjelančevinama, njezin je oblik genetski određen, a identificirano je nekoliko različitih vrsta – od kojih su neke očigledno povezane s većom opasnošću od Alzheimerove bolesti. Moguće je da određeni oblici ApoE vode do uništenja živčanih stanica u mozgu. Druga mogućnost je da je ta bjelančevina, koja možda djeluje u kombinaciji s drugim tvarima, uključena u stvaranje plaka.
Bez obzira na to je li ApoE dio mehanizma koji uzrokuje Alzheimerovu bolest ili nije, gotovo je sigurno da geni igraju određenu ulogu u ovoj bolesti: poznato je da je opasnost od dobivanja bolesti veća u osobe kojoj je roditelj imao Alzheimerovu bolest.
Slute se i drugi uzroci. Prema jednoj teoriji, unos sićušnih čestica aluminija s posuđa za kuhanje, na primjer – može dovesti do Alzheimerove bolesti. Druga teorija naglašava vezu između stvaranja plaka i slobodnih radikala- nestabilnih molekula koje mogu proizvesti destruktivne kemijske reakcije. Obje su teorije sporne i nedokazane. Zaista, mnogi istraživači danas smatraju vezu između Alzheimerove bolesti i aluminija krajnje upitnom.
U središtu još jednog spora nalazi se cink. U okviru ispitivanja iz 1991. godine, pacijentima s Alzheimerovom bolešću davale su se dodatne količine cinka zato što se na temelju drugih ispitivanja pretpostavljalo da cink može pomoći u poboljšavanju mentalne živosti kod starijih osoba (isto tako se pokazalo da cink igra ulogu u funkcioniranju pamćenja). No nakon samo dva dana, mentalne sposobnosti pacijenata tako su se brzo pogoršale da je zaključeno kako je ispitivanje previše škodljivo za ispitanike te je trenutačno napušteno.
Tri godine kasnije laboratorijski pokusi su pokazali da od cinka bjelančevine mogu stvarati nakupine slične plaku koje se može naći u mozgu oboljelih od Alzheimerove bolesti. No veza između cinka i Alzheimerove bolesti ostaje nejasna. Da navedemo samo jedno: znanstvenici još uvijek nisu sigurni izaziva li plak Alzheimerovu bolest ili je on posljedica bolesti. Ako je točno ovo potonje, moglo bi biti točno kako sposobnost cinka da stvara plak nema nikakve veze s onim što u prvom redu uzrokuje Alzheimerovu bolest.
U manjini slučajeva, trauma može biti čimbenik koji pridonosi bolesti. Oko 15 posto slučajeva oboljelih od Alzheimerove bolesti imaju u povijesti bolesti ozljedu glave.
Liječenje
Alzheimerova bolest je neizlječiva: ništa je ne može zaustaviti niti vratiti bolesnika u stanje prije početka bolesti. No čini se da neki lijekovi donekle usporavaju njezino opće napredovanje u ranim stadijima, a neki drugi mogu pomoći kod promjena raspoloženja i drugih određenih problema u ponašanju koji se javljaju kod ove bolesti.
Skrb za oboljelog od Alzheimerove bolesti često je stresna za članove obitelji; udruge za pružanje podrške mogu pomoći skrbnicima pri rješavanju problema i osjećaja vezanih za nj. Konačno, bit će nužna stalna skrb njegovatelja. Neke obitelji su u stanju osigurati takvu stalnu skrb kod kuće, dok se druge okreću profesionalnim njegovatelji(ca)ma.
Prevencija
Ne zna se pouzdano što uzrokuje Alzheimerovu bolest, pa se sve preventivne mjere u najboljem slučaju temelje na nagađanju. No važno je zapamtiti da čak ako je Alzheimerova bolest i prisutna u vašoj obitelji, nije nužno da ćete i vi oboljeti. Ako vas brine mogućnost da bi se kod vas konačno mogla javiti Alzheimerova bolest, najbolja vam je strategija živjeti zdravim životom: jedite pravilno i redovito vježbajte kako biste održavali cijeli organizam – a osobito živčane stanice u mozgu – u dobrom stanju. Iznad svega, izbjegavajte dim cigareta i onečišćeni zrak koliko god možete; to će vam pomoći svesti na najmanju moguću mjeru svoju izloženost slobodnim radikalima, koje su neka ispitivanja povezala sa stvaranjem živčanog plaka.
Iako neka ispitivanja daju naslutiti vezu između Alzheimerove bolesti i cinka, liječnici ne preporučuju da pokušate ograničiti njegov dnevni unos; cink je bitan mineral i iako biste trebali izbjegavati njegovo predoziranje, učinili biste više štete nego koristi ograničavanjem njegova unosa ispod preporučene dnevne doze (15 mg za muškarce, 12 mg za žene).
Akupresura
Ne iznenađuje da oboljeli od Alzheimerove bolesti lako postaju potišteni i tjeskobni. Kako bi ublažili taj teret, praktičari predlažu tehnike akupresure, one su zamišljene upravo tako da potiču opuštanje i služe kao opće sredstvo za jačanje organizma i poboljšanje zdravlja.
Liječenje ljekovitim biljem
Kaže se da ekstrakt ginko bilobe iz drveta ginka (Ginkgo biloba) ublažava rane simptome Alzheimerove bolesti – između ostalog, zaboravljivost, potištenost, rastresenost, tjeskobu, vrtoglavicu, nemogućnost koncentracije, izgubljenost i zvonjenje u ušima. Prosječna preporučena doza je 40 mg, a uzima se tri puta na dan; tražite kapsule koje sadrže 24 posto ginko flavoglikosida. Prema zagovornicima ovakvog načina liječenja, pozitivni rezultati se vide nakon četiri do šest tjedana.
Homeopatija
Da biste izbjegli pretjeranu upotrebu konvencionalnih lijekova, posavjetujte se s homeopatom o lijekovima koji mogu pomoći u liječenju neobičnog i razornog ponašanja; rezultate u pravilu vidite u roku tjedan dana.
Konvencionalna medicina
Godine 1993. takrin hidroklorid postao je prvi lijek koji je odobrila FDA za liječenje Alzheimerove bolesti. U provjerama je odgodio napredovanje bolesti za šest mjeseci te je poboljšao mentalne funkcije u slučajevima koji nisu jako uznapredovali. Njegova moguća popratna toksičnost za jetru mora se pratiti svaki tjedan. – (Alzheimerova bolest)
Ispitivanja daju naslutiti da eksperimentalni lijek acetilkarnitin može među oboljelima od Alzheimerove bolesti donijeti privremeno poboljšanje u verbalnoj sposobnosti, pamćenju, trajanju pažnje i drugim mentalnim funkcijama. – (Alzheimerova bolest)
U jednom ispitivanju pomoću nadomjesnog liječenja estrogenom odgođen je početak slabljenja pamćenja i misaonih procesa kod 40 posto pacijentica koje boluju od Alzheimerove bolesti. – (Alzheimerova bolest)
Cijeli niz lijekova propisuje se za točno određene simptome: haloperidol i tioridazin za agresivno ponašanje i uznemirenost, sertralin za potište- nosttezolpidem i difenhidramin za nesanicu. – (Alzheimerova bolest)
Alternativni načini liječenja
Kao što je to slučaj s konvencionalnom medicinom, ni alternativni načini liječenja ne mogu obećati lijek za Alzheimerovu bolest, ali u nekim slučajevima mogu pomoći da se uspori napredovanje bolesti ili liječe točno određeni simptomi. – (Alzheimerova bolest)
Liječenje kod kuće
Da biste oboljelom od Alzheimerove bolesti pomogli izaći na kraj s epizodama gubitka orijentacije i slabljenjem mentalnih funkcija, potičite osjećaj sigurnosti na sve moguće načine: zadržite stabilnu, poznatu okolinu u kojoj će živjeti; držite se ustaljenih navika i postupaka; kad morate biti odsutni, ostavite kao podsjetnik poruke i jednostavne upute. – (Alzheimerova bolest)
Lutanje i gubljenje čest je problem oboljelih od Alzheimerove bolesti; pobrinite se da oboljeli nosi narukvicu za identifikaciju s telefonskim brojem na njoj. – (Alzheimerova bolest)
Da biste naveli osobu koja pati od Alzheimerove bolesti da više priča, izađite u šetnju. Ispitivanja daju naslutiti da hodanje može stimulirati predjele mozga povezane s govorom. – (Alzheimerova bolest)
Da biste pomogli oboljelom od Alzheimerove bolesti da počne pozitivnije gledati na sadašnjost, pokušajte dozvati sjećanja: pamćenje davnih događaja u početku često nije oštećeno, pa ugodne uspomene mogu uroditi osjećajem sreće i blagostanja. To se može učinkovito postići u skupini. Dobri materijali za poticanje lijepih uspomena uključuju stare časopise, fotoalbume i omiljene obiteljske priče. – (Alzheimerova bolest)
Ne prisiljavajte oboljeloga da se prisjeti. Tankoćutno pitanje ili dva mogu osigurati put do nekog sjećanja. Potražite profesionalne udruge koje mogu vama i oboljelome pomoći. – (Alzheimerova bolest)
Dijagnostički postupci
Dijagnoza stručnjaka je osobito važna zato što niz drugih zdravstvenih tegoba – od kojih su mnoge izlječive – ima neke simptome povezane s Alzheimerovom bolešću. Oni obuhvaćaju respiratorne infekcije, neprimjerenu prehranu, nedostatak vitamina Bn, anemiju, hipoglikemiju, depresiju i cerebrovasku- larnu insuficijenciju (smanjen dotok krvi u mozak zbog suženih arterija). – (Alzheimerova bolest)
Neželjena reakcija na propisani lijek ili škodljivu kombinaciju lijekova može katkad izazvati simptome nalik na Alzheimerovu bolest. Druge bolesti i tegobe koje se kadšto miješa s Alzheimerovom bolesti su Parkinsonova bolest, moždani udar, tegobe sa štitnjačom, tumori na mozgu, uznapredovali sifilis i Huntingtonova bolest – nasljedno degenerativno živčano oboljenje. – (Alzheimerova bolest)
Da bi provjerio radi li se o Alzheimerovoj bolesti, liječnik će vjerojatno početi s fizičkim i psihološkim testovima zamišljenima da otklone druge moguće uzroke mentalnog oštećenja. Verbalne provjere i razgovori s obitelji su uobičajen sljedeći korak, ali oni neće dati definitivnu dijagnozu. Sve donedavno samo se obdukcijom mozga moglo dobiti bezuvjetne dokaze o Alzheimerovoj bolesti – izdajničke dokaze o zapletajima, čvorovima živaca, plaku od bjelančevina te općenitom smanjivanju mozga uslijed odumiranja stanica. – (Alzheimerova bolest)
Jednostavna, točna dijagnoza omogućena je novorazvijenim postupkom koji se sastoji samo u davanju određene vrste kapi za oči. Očigledno, oboljeli od Alzheimerove bolesti iznimno su osjetljivi na lijek tropikamid, koji okulisti uveliko koriste za širenje zjenica. Sirenje koje je zamijećeno kod pojedinaca s ovom bolešću tri je puta veće nego kod zdravih ispitanika. Čini se da to vrijedi čak i prije nego što se simptomi bolesti počnu očitovati. – (Alzheimerova bolest)