Bulimija je poremećaj vezan uz hranjenje koji je, kao i anoreksija nervoza, psihološkog po-drijetla, a može imati strašne tjelesne posljedice. Dok se anoreksičari jednostavno izgladnjuju, bulimičari se prejedaju, a zatim čiste povraćanjem koje su sami izazvali.
Oboljeli od bulimije također često koriste pilule za mršavljenje, laksative i diuretike da bi smanjili težinu. Čišćenje može imati dvije svrhe: sprečavanje dobivanja na težini, a i privremeno ublažavanje depresije i ostalih negativnih osjećaja.
Bulimija, poput anoreksije, pogađa uglavnom mlade žene. Buduće da se prejedanje i čišćenje odvijaju u tajnosti, broj oboljelih od ovog poremećaja nije nepobitan, ali istraživači procjenjuju da čak jedna petina svih američkih djevojaka u srednjoj školi i koledžu barem privremeno ispoljava znakove bulimije. Prosječna dob u kojoj se oni prvi put javljaju je 18 godina.
Bulimija se može javiti sama za sebe ili naizmjence s anoreksijom. U tom naizmjeničnom uzorku – koji se javlja otprilike u svakom petom slučaju – djevojka neko vrijeme ne želi jesti, pripremajući se za prejedanje; možda u fazi nejedenja upotrebljava i sredstva za potiskivanje apetita.
Unatoč preklapanju, ova dva poremećaja povezuju se s nekim različitim crtama ličnosti: anoreksičari su skloni potiskivanju svih poriva, uključujući spolne; oboljeli od bulimije, s druge strane, obično udovoljavaju svojim žudnjama, prenagljujući se, upadajući u nevolje s drogom, promiskuitetnim ponašanjem, krađom po dućanima ili nekontroliranim kupovanjem.
Opće zdravstveno stanje osobe oboljele od bulimije ovisi o tome koliko se često prejeda i čisti. Takva osoba može povraćati povremeno (jednom mjesečno) ili jako često (puno puta na dan).
Tjelesne posljedice uključuju oticanje želuca ili gušterače, upalu jednjaka, povećane žlijezde slinovnice te kvarenje zuba i bolest desni uslijed povraćanja želučanih kiselina.
Čestim povraćanjem također se troše voda i kalij u tjelesnim tkivima, što izaziva poremećene ritmove srca, grčenje mišića, čak i oduzetost. U težim slučajevima, neki od ovih tjelesnih problema mogu dovesti do smrti. Još jedna opasnost je samoubilačka depresija.
Bulimija je prava bolest i osobe oboljele od nje obično je ne mogu voljno kontrolirati bez stručne pomoći. Opomene obitelji i prijatelja da prestanu s takvim ponašanjem u najboljem su slučaju beskorisne, a u najgorem imaju upravo suprotan učinak.
Simptomi bulimije
- ponavljane epizode prejedanja i čišćenja
- nerealan strah od debljanja
- kolebanje težine (iako se može održavati i relativno normalna težina)
- žudnja za hranom
- pretjerana uporaba laksativa
- depresija
- erozija zubne cakline, infekcije desni, karijesi i promjena boje zuba (izazvana želučanim kiselinama uslijed čestog povraćanja)
- želučano-crijevne smetnje
Obratite se liječniku
- ako se potajice prejedate, a zatim povraćate ili upotrebljavate laksative.
- ako izbjegavate jesti pred drugima.
- ako vam dijete ispoljava nerazuman strah od debljine i misli da je debelo kad zapravo nije.
- ako vam dijete izbjegava jesti s drugima ili često odlazi u zahod odmah nakon obroka.
Uzroci
Smatra se da su pritisci i sukobi unutar obitelji prvotni uzrok bulimije. Bulimičarka je obično osoba koja želi previše postići i teži savršenstvu, a osjeća da ne može zadovoljiti očekivanja svojih roditelja.
Njezino samopoštovanje na niskoj je razini i ona pati od depresije. Možda je kao dijete bila fizički ili spolno zlostavljana: oko polovice svih oboljelih od bulimije ima u prošlosti iskustvo zlostavljanja.
Liječenje
Psihoterapija – često kombinirana s antidepresivima – prvotni je način liječenja, zajedno sa savjetovanjem o prehrani. Svakako nađite psihologa ili psihijatra koji ima iskustva u rješavanju poremećaja prehrane.
Isto vrijedi i za savjetovanje glede prehrane, bilo da pacijent ode obiteljskom liječniku ili drugom zdravstvenom stručnjaku. Klinike specijalizirane za poremećaje hranjenja često mogu osigurati usluge psihijatara, psihoterapeuta i nutricionista. Svi uključeni terapeuti trebali bi djelovati u uskoj međusobnoj suradnji.
Liječenje ljekovitim biljem
Upotrijebite bilo koji način liječenja ljekovitim biljem koji smanjuje tjeskobu ili depresiju. Za umirivanje bolova u želucu ili upale usne šupljine, kušajte korijen bijelog sljeza (Althaea officinalis) ili prah brijesta (Ulmus fulva).
Homeopatija
Homeopatska medicina pruža moguće korisne recepte za poremećaje vezane uz hranjenje. U teškim slučajevima, gdje konvencionalna medicina nije bila uspješna, razmislite o mogućnosti da potražite homeopata koji je imao iskustva s liječenjem bulimije.
Psihomatsko liječenje
Tjelovježba poput joge, t’ai chia, quigonga i plesa može pomoći osobama oboljelim od bulimije glede problematične slike koju imaju o svom tijelu. Ponovno programiranje mentalnih procesa da bi se steklo nadzor nad ciklusima prejedanja i čišćenja drugi je pristup. Mogu pomoći ili hipnoterapija ili EEG biofeedback. Svakako razgovarajte sa stručnjakom za hipnoterapiju ili biofeedback o njihovom iskustvu u liječenju poremećaja vezanih uz hranjenje.
Prehrana
Prehrana bez šećera i vrlo bogata hranjivim tvarima može pomoći smanjiti prejedanje. Također izbacite alkohol, kofein, sredstva za pojačavanje okusa, glavninu soli i cigarete. Jedite raznoliko, uzimajući svakodnevno dodatne količine vitamina C (1000 mg), vitamina skupine B (50 mg) te multivitaminske, multimineralne dodatke prehrani.
Konvencionalna medicina
Psihološko liječenje bulimije može uključivati pojedinačnu, obiteljsku ili skupnu psihoterapiju. Isto tako, često se propisuju bihevioristička ili kognitivna terapija. Bihevioristička terapija usredotočuje se na mijenjanje navika (prejedanja i čišćenja u ovom slučaju); seanse se obično posvećuju analiziranju ponašanja i smišljanju načina da se to promijeni, a između seansi pacijentica slijedi točno određene upute.
Kognitivna terapija također se usredotočuje na uobičajeno ponašanje; njoj je cilj istražiti i suprotstaviti se negativnim mislima koje se nalaze u pozadini destruktivnih navika. Pojedinačna ili skupna psihoterapija usredotočuje se na emocionalna iskustva i odnose koji su stvarni uzrok bulimije.
Antidepresivi, u kombinaciji s psihološkim oblicima liječenja, sada su jedno od uporišta liječenja bulimije. Čini se da selektivni inhibitori ponovne pohrane serotonina, poput sertralina i fluoksetina, pomažu više od tricikličkih antidepresiva kao što su amitriptilin i imipramin.
Alternativni načini liječenja
Većina alternativnih oblika liječenja bulimije ne zahvaća uzroke koji se nalaze u korijenu poremećaja, no može pomoći u ublažavanju nekih tjelesnih tegoba koje su posljedica poremećaja. Važno je savjetovati se sa stručnjacima koji su iskusni u rješavanju poremećaja vezanih uz hranjenje.
Izdvajamo za vas
- Probavne tegobe
- Bol u potkoljenici
- Peludna hunjavica – najčešći simptomi
- Bolesti hipofize – uzrok, simptomi, liječenje
- Kako usporiti starenje kože i nastanak bora?
- Šta je kreatin, kako djeluje i koje su nuspojave?