Hepatitis

Hepatitis je najčešća od svih zaraznih bolesti. Svake godine američki Centar za kontrolu i prevenciju bolesti zabilježi gotovo 70000 novih slučajeva, a stručnjaci procjenjuju da je u SAD-u broj ljudi koji boluju od hepatitisa bliži brojci od 500000. Mnogi slučajevi hepatitisa prođu potpuno nezapaženo jer se hepatitis pogrešno dijagnosticira kao gripa Hepatitis je ozbiljna bolest jer narušava mnogobrojne funkcije jetre. Između ostalog, jetra proizvodi žuč kako bi pospješila probavu hrane, regulira kemijski sastav krvi te nadzire moguće štetne tvari u krvotoku.

lako se pet vrsta virusa koji izazivaju hepatitis mogu prenositi na različite načine, njihov je učinak na jetru uvijek isti; izazivaju infekciju i upalu.
Akutna faza oboljenja u pravilu traje dva do tri tjedna. Potpuni oporavak traje otprilike devet tjedana. lako se većina pacijenata oporavi od hepatitisa i stekne doživotni imunitet, manji broj (otprilike jedan posto) umire tijekom akutne faze bolesti. Kod nekih se pacijenata razvije kronični oblik oboljenja, gdje upala jetre traje gotovo šest mjeseci ili dulje. Kronični hepatitis može izazvati cirozu jetre, a nekad i smrt.

Simptomi

 


Mnogi slučajevi hepatitisa nikada se ne dijagnosticiraju jer se simptomi hepatitisa tumače kao simptomi gripe, a katkad ih niti nema. Uobičajeni simptomi hepatitisa su;

  • gubitak teka
  • umor
  • neznatno povišena temperatura
  • bol u mišićima ili zglobovima
  • mučnina i povraćanje
  • bol u trbuhu

Manje uobičajeni simptomi su:

  • tamna mokraća
  • svijetla stolica
  • žutica
  • opći svrbež
  • neobično mentalno stanje, otupjelost ili koma

Obratite se liječniku

 

  • ako se ovi simptomi nalik simptomima gripe ne povuku ili se, štoviše, pojačaju. Kronični hepatitis može dovesti do ciroze jetre pa čak i smrti.
  • ako prijatelj ili član obitelji oboli od hepatitisa. Uzročnici ovog oboljenja već bi se mogli nalaziti i u vašem organizmu.
  • ako se vaši simptomi pojave nakon boravka u zemlji u kojoj je raširen hepatitis. Nije isključeno da ste se zarazili ovom bolešću tijekom boravka u toj zemlji.

Uzroci

lako je njihov učinak na jetru jednak i imaju iste ili slične simptome, različiti oblici hepatitisa šire se na različite načine. U slučaju virusnog hepatitisa, težina i trajanje bolesti znatno ovise o vrsti organizma - uzročnika.
Hepatitis A, koji se najčešće širi oralnim putem kao posljedica izmetom onečišćene hrane iii vode, smatra se najmanje opasnim oblikom bolesti jer ne dovodi do kronične upale jetre. Virus hepatitisa A najčešće se širi nepravilnim, nehigijenskim rukovanjem hranom, dolaskom u dodir sa zaraženim članovima kućanstva, putem zajedničkih igračaka u dječjim vrtićima ili uzimanjem sirovih školjkaša iz onečišćenih voda.
Hepatitis B, najrašireniji je od svih virusa hepatitisa, a samo u SAD-u svake se godine njime zarazi 300000 ljudi. Virus se može prenijeti s majke na dijete pri porođaju ili neposredno nakon njega, a prenošenjem virusa s odraslih na djecu i obrnuto mogu se zaraziti cijele obitelji. Hepatitis B prenosi se i spolnim putem, transfuzijom krvi ili uporabom već korištenih igala među ovisnicima. U otprilike trećini slučajeva hepatitisa B uzročnik se ne može utvrditi.
Većina oboljelih u potpunosti se oporavi, a manjem postotku to ne uspije jer bolest prelazi u kronični hepatitis, a nekad i cirozu jetre. Ljudi koji boluju od kroničnog hepatitisa postaju prijenosnici virusa, što znači da mogu zaraziti druge ljude čak i kad se njihovi simptomi povuku. Samo jedan do dva posto slučajeva hepatitisa B završava smrću.
Hepatitis C najčešće se prenosi krvlju ili zaraženim iglama, lako se u slučaju hepatitisa C javljaju vrlo blagi simptomi ili ih uopće nema, 20 do 30 posto kroničnih nositelja virusa oboljet će od ciroze jetre u roku najviše 10 godina. U trećini slučajeva hepatitisa C, uzrok bolesti nije poznat.
Hepatitis D javlja se uglavnom kod ljudi već zaraženih hepatitisom B i tako dodatno pogoršava bolest. Može se prenositi s majke na dijete ili spolnim putem, lako je najmanje raširen od svih virusa hepatitisa, hepatitis D je gotovo najopasniji jer se radi o dva različita oblika bolesti koji djeluju istovremeno.
Hepatitis E javlja se uglavnom u Aziji, Meksiku i Africi. U SAD-u zabilježeno je samo nekoliko slučajeva, i to uglavnom u ljudi koji su se vratili iz zemlje u kojoj je bolest raširena. Kao i hepatitis A, i ovaj oblik bolesti širi se putem onečišćenja izmetom i ne razvija se u kronični oblik. Ipak, vjeruje se da je hepatitis E nešto opasniji nego hepatitis A, prije svega za trudnice.
Hepatitis izazvan zloporabom alkohola, otrovnih tvari ili lijekova može dovesti do upale jetre i pojave simptoma jednakih onima koje izazivaju virusni oblici hepatitisa. No ovaj oblik hepatitisa ne izazivaju mikroorganizmi, već pretjerana i kronična potrošnja alkohola, trovanje otrovnim tvarima iz okoliša ili zloporaba nekih lijekova koji se dobivaju uz recept, ali i određenih lijekova koji se nabavljaju bez liječničkog recepta, poput paracetamola.

Liječenje

U liječenju većine oblika hepatitisa rabi se svega nekoliko specifičnih lijekova. Konvencionalni pristup liječenju za sve oblike hepatitisa predviđa mirovanje i liječenje propisanom dijetom te nastojanje da se zaustavi napredovanje bolesti. Neki alternativni oblici liječenja, kad ih primjenjuje stručnjak, mogu uspješno dopuniti konvencionalno liječenje i ublažiti simptome hepatitisa.

Prevencija

Ključni čimbenici u prevenciji hepatitisa su cijepljenje, pravilna higijena i zdrav razum. Uobičajene mjere zdravstvene zaštite i pravilna osobna higijena smanjit će mogućnost širenja hepatitisa A i E. Tamo gdje su sanitarni uvjeti upitni, prokuhavajte vodu, hranu uvijek kuhajte, a koru voća uvijek ogulite.
Zdravstveni radnici uključeni u liječenje pacijenta s hepatitisom B, C ili E moraju prati ruke, uporabne predmete, posteljinu i odjeću sapunom i toplom vodom, posebice tijekom prva dva tjedna bolesti kad je mogućnost zaraze najveća.

Osobama koje planiraju putovanje u zemlje u kojima je hepatitis raširen preporuča se imunizacija serumskim globulinima te cjepivom protiv hepatitisa prije polaska na put. Injekcije serumskih globulina mogu spriječiti zarazu čak i naknadno, nakon izlaganja nekim oblicima hepatitisa, ako se prime unutar 48 sati nakon izlaganja zarazi.
Kako biste spriječili širenje hepatitisa B, izbjegavajte dodir sa zaraženom krvlju i tjelesnim tekućinama. Ne dijelite žilete, škarice, rašpice, četkice za zube ili igle s nekim tko boluje od hepatitisa. Ako sumnjate da ste bili izloženi zarazi, što prije zatražite injekcije serumskih imunoglobulina i cjepivo protiv hepatitisa A i B.

Dobro je znati
Čuvajte se skrivenih opasnosti
Budući da jetra ima ključnu ulogu u preradi lijekova, alkohola i otrovnih tvari u krvi, oboljeli od hepatitisa vjerojatno će primijetiti da određeni lijekovi, alkoholna pića i biljni preparati koji su inače potpuno bezopasni za organizam, dodatno otežavaju bolest. Ako bolujete od hepatitisa, ne pokušavajte se liječiti sami. Obratite se liječniku ili stručnjaku alternativne medicine. Izbjegavajte alkohol i provjerite s liječnikom smijete li upotrebljavati pilule protiv začeća, antibiotike i lijekove koje možete nabaviti bez liječničkog recepta. Svakako obavijestite liječnika o svim lijekovima koje uzimate, uključujući i naoko bezopasne lijekove poput acetilsalicilne kiseline (Aspirina) i paracetamola.

Homeopatija

Homeopati nekad propisuju Phosphorus za suzbijanje upale jetre i ublažavanje simptoma hepatitisa. Ostali homeopatski lijekovi uključuju Taraxacum officinale, Lycopodium i Chelidonium majus, ovisno o bolesnikovim simptomima. Posavjetujte se sa stručnjakom homeopatije kako biste dobili upute o pravilnoj primjeni i potrebnim količinama ovih preparata.

Konvencionalna medicina

lako će vam liječnik preporučiti mirovanje u krevetu, jednostavno ograničavanje tjelesne aktivnosti katkad će biti dovoljno da se osjećate bolje. Osnovno pravilo je sljedeće: ako se dobro osjećate, ustanite iz kreveta; ako se ne osjećate dobro, odmarajte se ili legnite. Izbjegavajte dodir s drugim ljudima kako se virus ne bi širio.

Pravilna ishrana vrlo je važan čimbenik u liječenju svih oblika hepatitisa. U većini slučajeva, pravilna ishrana znači jednostavan režim hranjivih, raznovrsnih obroka s odgovarajućim brojem kalorija. Mnogi ljudi oboljeli od hepatitisa rado jedu pojačani doručak jer tijekom dana gube tek uslijed sve jačeg osjećaja mučnine. Pacijenti koji teško podnose veće obroke mogu ih podijeliti na više manjih obroka tijekom dana.
Liječenje hepatitisa izazvanog alkoholom, otrovnim tvarima ili lijekovima u pravilu je isto kao i kod virusnih oblika, iako je hospitalizacija češće potrebna jer teži slučajevi više ugrožavaju život oboljelog. Prekid potrošnje alkohola, otrovnih tvari ili lijekova koji su izazvali bolest, prvi je korak prema ozdravljenju.

Bez obzira na to je li riječ o virusnom ili nevirusnom obliku, ako je vaš hepatitis u akutnoj fazi, izbjegavajte alkoholna pića - pokušaj organizma da apsorbira alkohol dodatna je kušnja za jetra.
Liječnik opće prakse uglavnom može pružiti odgovarajuću skrb za sve oblike hepatitisa. Teži slučajevi, međutim, mogu zahtijevati pregled kod hepatologa ili gastroenterologa, stručnjaka za bolesti jetre. Hospitalizacija uglavnom nije nužna, osim ako pacijent ne može jesti, piti ili povraća.
Većina ljudi u potpunosti se oporavi od hepatitisa. Recidivi u blažem obliku mogući su tijekom razdoblja od nekoliko mjeseci, za vrijeme povlačenja bolesti. Ponovne pojave bolesti najčešće progresivno slabe i ni u kom slučaju ne znače da se oboljeli neće potpuno oporaviti.

Hepatitis tijekom trudnoće uglavnom ne povećava opasnost od pojave urođenih poremećaja kod djeteta, niti izaziva veće tegobe sa samom trudnoćom. Sirenje zaraze na dijete u maternici također je vrlo rijetka pojava, osim u slučaju hepatitisa B. Ako trudnica boluje od hepatitisa B, dijete će vjerojatno i samo oboljeti tijekom porođaja. Cjepivo protiv hepatitisa B koje se danas koristi znatno smanjuje rizik od obolijevanja djeteta ako dijete primi cjepivo odmah po rođenju. Ako ste trudni, vaš liječnik može napraviti test na hepatitis B. Ako ste zaraženi virusom hepatitisa B, vašem će djetetu vjerojatno dati injekcije imunih serumskih globulina te cjepivo protiv hepatitisa.
Za pacijente s određenim tipom hepatitisa liječnici nekad preporučuju terapiju lijekovima. Interferon se često koristi u liječenju kroničnih slučajeva hepatitisa B i C. Potvrđeno je da interferon pomaže organizmu uništiti virus i suzbiti upalu jetre u 15 do 20 posto slučajeva ovih oblika bolesti, čime je istovremeno smanjena i mogućnost pojave ciroze jetre U nekim slučajevima hepatitisa liječnici propisuju uporabu kortikosteroida kako bi se suzbila upala.
Međutim, uporaba ovih lijekova u liječenju hepatitisa ostaje predmetom nesuglasica jer često izazivaju popratne pojave štetne za imunološki sustav oboljelog. Gotovo svaki poznati lijek bio je prije ili kasnije optužen za izazivanje određenog stupnja oštećenja jetre. Ako bolujete od hepatitisa ili drugih jetrenih tegoba, posavjetujte se s liječnikom prije uzimanja lijekova.
Bez obzira na oblik hepatitisa od kojega bolujete i načina liječenja kojem ste podvrgnuti, morate nastaviti s redovitim liječničkim pregledima sve dok krvni testovi ne pokažu da je virus uništen. Čak i nakon potpunog oporavka i povlačenja svih simptoma, pacijent ostaje nositelj uzročnika hepatitisa B ili C tako dugo dok je virus prisutan u krvi.

Alternativni načini liječenja

Ako se pravilno primjenjuje, nekonvencionalno liječenje suzbija upale jetre i ublažava neke od simptoma hepatitisa. Nepravilnom primjenom, međutim, neki oblici liječenja mogu izazvati dodatna oštećenja jetre ili druge komplikacije. Hepatitis u pravilu teško možete samostalno liječiti pa se preporuča da ga ne shvatite olako. Ako želite dopuniti liječničku skrb alternativnim oblicima liječenja, obratite se stručnjaku kako bi vam pomogao izabrati odgovarajuće lijekove.

Dijagnostički postupci

Kad simptomi ukazuju na pojavu hepatitisa, liječnik uzima uzorke krvi i provjerava prisutnost mikroorganizama-uzročnika bolesti. Kasnije može napraviti još neka testiranja krvi, čak i nakon povlačenja simptoma, kako bi provjerio postojanje eventualnih komplikacija i utvrdio je li pacijent nositelj zaraze.
Liječnik također može napraviti biopsiju jetre, odnosno uzeti uzorak tkiva kako bi utvrdio stupanj njihove oštećenosti. Biopsija se izvodi uvođenjem igle u jetru i izvlačenjem uzorka tkiva, koje se zatim šalje na laboratorijsku analizu.