Moždani udar

Kad je opskrba mozga krvlju iz nekog razloga poremećena, posljedice su obično drastične: nadzor nad pokretima, percepcijom, govorom i drugim psihičkim ili tjelesnim funkcijama je oštećen, a i sama svijest može se zamračiti. Prekid dotoka krvi u mozak, moždani udar ili kap, je poremećaj koji se javlja u dva osnovna oblika, oba potencijalno opasna po život.

Oko tri četvrtine svih moždanih udara nastaju zbog priječenja krvi bogate kisikom da stigne u mozak. To su moždani udari izazvani ugruškom krvi bilo trombom (nepomičan ugrušak koji se formira u krvnoj žili) ili embolusom (ugrušak koji putuje krvlju i zaglavi se u krvnoj žili). Ovoj vrsti moždanog udara često prethodi takozvani prolazni ishemični napadaj - nastupi nedostatnog protoka krvi koji mogu izazvati iznenadnu tjelesnu slabost, nesposobnost govora, stvaranje dvostrukih slika ili vrtoglavicu. No brzo dolazi do ponovne uspostave protoka krvi i vitalne opskrbe kisikom te su trajna neurološka oštećenja izbjegnuta. Međutim, kod bilo kojeg moždanog udara prekid protoka krvi traje dovoljno dugo da izazove umiranje moždanih stanica, izazivajući nepovratna neurološka oštećenja.

Druga osnovna vrsta moždanog udara je moždani udar izazvan krvarenjem, odnosno »izljev krvi u mozak« ili cerebralna hemoragija. Do ovog moždanog udara dolazi kad prsne moždana aneurizma ili kad oslabljena ili upaljena krvna žila u mozgu počne krvariti. Kako krv istječe u mozak, njezinim nakupljanjem povećava se tlak koji može na izravan način ubiti tkiva ili može uništiti stanice ometajući normalano protjecanje krvi kroz zahvaćena područja. U većini slučajeva dolazi do vrlo jake glavobolje, katkad praćene gubitkom svijesti. Za razliku od moždanih udara izazvanih krvnim ugruškom koje se u načelu uspije preživjeti, masivni izljevi krvi u mozak smrtonosni su u 80 posto slučajeva.

Zbog unaprijeđenog liječenja i povećane svijesti o opasnostima od visokog krvnog tlaka, ukupna stopa smrtnosti zbog moždanog udara je u padu. Usprkos tome, moždani udar je i dalje jedan od najčešćih uzroka smrti, odmah nakon srčane bolesti i raka. Isto tako je vodeći uzrok tjelesne nesposobnosti, odmah iza Alzheimerove bolesti koja uzrokuje demenciju.
Oporavak od moždanog udara ovisi o veličini i mjestu oštećenja. Neke žrtve moždanog udara potpuno se oporave, no u velike većine postoji trajna :ielesna ili psihička nesposobnost. Oslabljene žrtve moždanog udara također su osjetljivije na zarazne bolesti, poput upale pluća. Osim toga, moždani udar često prati depresija. Ako je se ne liječi, može značajno usporiti oporavak.

Simptomi

  • nagli gubitak vida, snage, koordinacije, osjeta, govora ili sposobnosti da se razumije govor; s vremenom se ovi simptomi mogu pogoršavati
  • oštećenja vezana za jednu stranu tijela, kao što je neosjetljivost na jednoj strani lica ili sljepoća jednog oka
  • nagli gubitak ravnoteže, može biti prećen povraćanjem, mučninom, štucanjem ili otežanim gutanjem
  • nagla i jaka glavobolja koju prati brzi gubitak svijesti ukazuje na moždani udar izazvan krvarenjem

Obratite se liječniku

  • ako vi ili netko u vašoj okolini pokazuje neki od znakova moždanog udara.
  • Ako simptomi brzo prođu, to može ukazivati na prolazni ishemični napadaj, kratkotrajnu blokadu dotoka krvi u mozak, čest predznak moždanog udara. Nemojte zanemariti ovo upozorenje, nužno je potražiti liječničku pomoć.

Uzroci

Do moždanog udara izazvanog ugruškom dolazi kad ugrušak krvi priječi dotok krvi u dio mozga. Zapriječena krvna žila već je sužena dugogodišnjim stvaranjem plaka zbog ateroskleroze. Ugrušak koji će na kraju zapriječiti krvnu žilu može biti nepokretan ugrušak koji je nastao na tom mjestu ili embolus od krvi, plaka (aterosklerotske nakupine koja se odvojila od stijenke krvne žile) ili neke druge tvari koji je nastao negdje drugdje u tijelu i doputovao do mjesta zatvaranja krvne žile. Ugrušci krvi koji izazivaju moždani udar mogu se formirati kad je protok krvi usporen. Na primjer, nakon srčanog udara, krvni ugrušci mogu nastati na oštećenoj srčanoj stijenci, jer je ondje protok krvi sporiji.
Moždani udar izazvan izljevom krvi najčešće je posljedica prskanja slabih moždanih arterija ili aneurizmi. Arterije su katkad urođeno slabe, no češće postaju slabe pod pritiskom visokog krvnog tlaka. Isto tako, moždani udari izazvani krvarenjem mogu biti posljedica krvarenja iz arteriovenskih malformacija, urođenog spleta previše izraslih krvnih žila mozga.
Moždani udari većinom pogađaju ljude starije od 60 godina. Muškarci su češće žrtve od žena, crnci češće od bijelaca, moguće zbog veće učestaiosti visokog krvnog tlaka. U mlađih osoba češće dolazi do izljeva krvi u mozak, dok stariji češće imaju moždane udare izazvane ugruškom.
Glavni čimbenici rizika za moždani udar koje se može držati pod nadzorom su visoki krvni tlak, visoke razine kolesterola (posebice visoki LDL kolesterol), nedovoljno kretanja, gojaznost, zloporaba stimulirajućih lijekova poput amfetamina, pušenje, uporaba kontracepcijskih pilula i stres.
Učestalost moždanog udara veća je u ljudi koji su imali ishemični napadaj, srčanu bolest (posebice nedavni srčani udar, atrijsku fibrilaciju ili bolest mitralnog zaliska), pretjerano zgrušavanje krvi ili dijabetes.

Liječenje

Akutno liječenje moždanog udara mora biti prepušteno konvencionalnoj medicini, ali mnogi alternativni načini liječenja mogu pridonijeti sprečavanju moždanog udara i oporavku.

Prevencija

Mjere kojima se smanjuje vjerojatnost moždanog udara iste su kao i one koje se poduzima protiv srčanog udara. Usvojite navike koje pridonose zdravlju srca i krvnih žila i odvraćaju aterosklerozu. Za zdrav način života osnovno je uzimanje hrane koja sadrži malo masti, soli i kolesterola, redovito vježbanje, kontroliranje težine, praćenje visine krvnog tlaka i nepušenje.
Ako ste izloženi velikoj opasnosti od moždanog udara zbog teške ateroskleroze, visokog krvnog tlaka ili preboljene srčane bolesti, ishemičnih napadaja ili prethodnih moždanih udara, trebate redovito odlaziti na liječnički pregled. Kad liječnik zaključi da ste izloženi stvarnoj opasnosti od moždanog udara izazvanog krvnim ugruškom, može vam savjetovati da uzimate tabletu acetilsalicilne kiseline (npr. Aspirina) na dan kako biste spriječili zgrušavanje krvi.

Rad na tijelu

Nekoliko tehnika rada na tijelu, kao qigong, shiatsu 1 masaža, mogu pomoći obnoviti pokretljivost, poboljšati protok krvi i ublažiti napetost i ukočenost mišića koji su povezani s moždanim udarom.

Kiropraktika

Kiropraktika i osteopatija, dvije srodne manipulativne terapije, mogu pomoći oporavak od moždanog udara na više načina. Usmjeravajući se na »namještanje« koštanog sustava tijela, mogu pomoći smanjiti zgrčenosti ukočenost mišića, poboljšati pokretljivost, ublažiti stalno prisutne bolove te svesti na najmanju moguću mjeru daljnja neurološka oštećenja.

Liječenje ljekovitim biljem

Brojna znanstvena istraživanja pokazala su da ginko (Cinkgo biloba) povećava protok krvi kroz mozak te na taj način može pomoći u ublažavanju mogućih komplikacija moždanog udara kao što su gubitak pamćenja, poremećaji misaonih procesa, vrtoglavica i simptomi potištenosti. Čini se da ginko također smanjuje stvaranje krvnih ugrušaka. Navodno mnogo drugo bilje pomaže u poboljšavanju protoka krvi, smanjivanju stvaranja ugrušaka i jačanju krvnih žila te djeluje protiv ateroskleroze.

Psihomatsko liječenje

Tehnike koje uče tijelo kako da se opusti i um usredotočuju na ozdravljenje mogu pomoći oporavak bolesnika koji su doživjeli moždani udar. Ove tehnike, između ostalog, povećavaju sposobnost podnošenja boli i ublažavaju potištenost ili srdžbu koje su uobičajene neposredno nakon moždanog udara. Hipnoterapija, meditacija i joga također mogu biti od pomoći. Nekim bolesnicima koji su doživjeli moždani udar i koji rade na ponovnom uspostavljanju nadzora nad mišićima i obnovi mišićnog rada može pomoći biofeedback.

Prehrana

Ispravna prehrana znatno pridonosi sprečavanju moždanog udara, ali malo može pomoći u otklanjanju štećenja izazvanih ovom bolešću. Imajući na umu prevenciju, vaša bi prehrana trebala biti bogata vitaminima, mineralima i drugim hranjivim tvarima koje se bore protiv visokog krvnog tlaka, krvnih ugrušaka i ateroskleroze. Posebnu pozornost treba obratiti na nranjive tvari koje sprečavaju moždani udar poput kalija, magnezija, vitamin E i esencijalne masne kiseline koja se nalazi u ribljem ulju. Neka istraživanja pokazuju da i selen može štititi od moždanog udara. Prehrana s malo masnoća vjerojatno je najbolji preventivni korak vezan za prehranu koji možete poduzeti protiv srčanih i moždanih udara.

Konvencionalna medicina

Žrtve moždanog udara primaju se hitno u bolnicu te im se u mnogim slučajevima daje lijekove za sprečavanje daljnjeg oštećivanja mozga. Moždani udari izazvani ugrušcima obično se liječe lijekom za sprečavanje zgrušavanja krvi koji se zove heparin. Može biti potrebna i hitna operacija za odstranjivanje krvi koja je izišla u mozak i zatvaranje prsnule arterije ili aneurizme kako bi se zaustavilo daljnje krvarenje.
Kad prođe kritično razdoblje, pacijent koji je doživio moždani udar ostaje u bolnici dok se njegovo stanje ne stabilizira. Nakon izlaska iz bolnice pacijent i liječnik pažljivo će razmotriti korake koje treba poduzeti za oporavak i sprečavanje budućih moždanih udara. Liječnički savjet vjerojatno će se odnositi na promjene prehrane i načina života, daljnje uzimanje lijekova, rehabilitacijske postupke i mogući kirurški zahvat u slučaju postojanja opasnih arterijskih suženja.

Osobe izložene opasnosti od moždanog udara izazvanog krvarenjem trebaju održavati nizak krvni tlak, ako je moguće promjenom prehrane i načina života a, kad je potrebno, i lijekovima. Isto tako, ovim pacijentima savjetuje se da ne rabe acetilsalicilnu kiselinu (npr. Aspirin) ili ibuprofen. Ako je osoba doživjela moždani udar izazvan krvarenjem zbog prsnuća aneurizme, možda je moguće otkriti druge male aneurizme koje se može ili odstraniti ili stegnuti. Nažalost, ni na koji način ne može se odstraniti urođena slabost arterija.

Da bi se spriječili moždani udari izazvani ugrušcima, nekim se pacijentima prvo savjetuje da uzimaju acetilsalicilnu kiselinu (Aspirin). Ako se ona pokaže neučinkovitom, liječnik će vjerojatno propisati tiklopidin, drugi lijek za »razrjeđivanje« krvi ili, kao posljednje utočište, varfarin. Pacijenti koji su izloženi osobito velikoj opasnosti od moždanog udara izazvanog ugruškom krvi zbog postojećeg srčane bolesti, kod akutnih simptoma bit će liječeni heparinom, a za dugoročno liječenje rabit će se varfarin. Nekim pacijentima može biti preporučen kirurški zahvat za sprečavanje budućih moždanih udara izazvanih krvnim ugruškom. Najčešće se izvodi endarterektomija kojom se iz velikih karotidnih arterija koje vode od vrata u mozak odstranjuje plak (aterosklerotske nakupine). Eksperimentalna tehnika nazvana moždana angioplastika rabi se za širenje zapriječenih moždanih arterija.
Za liječenje moždanog udara od ključne je važnosti, osim hitne intervencije i medicinske skrbi koja slijedi nakon toga, rehabilitacija. Odmah nakon moždanog udara drugi dijelovi mozga mogu nadomjestiti oštećene dijelove mozga stvaranjem novih živčanih putova. Osnovni cilj intenzivne rehabilitacije je pojačavanje napora koje sam mozak ulaže u oporavak. Program rehabilitacije obično uključuje govornu, fizikalnu i radnu terapiju.
Psihološko zdravlje oboljelih, njihovih obitelji i osoba koje o njima skrbe igra ključnu ulogu u oporavku. Uspješan oporavak ovisi i o kvaliteti njege i o pozitivnom stavu pacijenta.

Alternativni načini liječenja

Osim niže navedenih alternativnih načina liječenja, možda ćete se željeti posavjetovati sa stručnjakom za kinesku medicinu ili homeopatskim liječnikom o liječenje komplikacija koje se mogu razviti nakon moždanog udara. Na primjer, Svjetska zdravstvena organizacija prihvatila je akupunkturu kao jedan od mogućih načina rehabilitacije kod moždanog udara.

Dijagnostički postupci

Kad pacijent pokazuje simptome slične moždanom udaru, neurolog mora potvrditi simptome te odrediti vrstu i mjesto moždanog udara kao i razmjere moždanog oštećenja. Liječenje ovisi o svim ovim čimbenicima. Pretrage se obično naprave vrlo brzo, jer se neodložnim liječenjem može ograničiti neurološka oštećenja.
Liječnik prvo pregleda pacijenta i, ako je moguće, uzme povijest bolesti. Uobičajeni pregled obuhvaća pregled krvnih žila očiju, slušanje neobičnih zvukova u srcu i velikim karotidnim arterijama vrata, mjerenje krvnog tlaka i pulsa te testiranje snage, osjeta i neuroloških refleksa.
Najvažniji dijagnostički postupci za moždani udar su CT ili MR (magnetska rezonancija).

Način života

Fizikalna rehabilitacija nemoguća je bez redovitog, umjerenog aerobičnog vježbanja. Plivanje u zagrijanom bazenu je osobito korisno za obnavljanje izgubljene motoričke funkcije i opuštanje mišića.
Osobe izložene velikoj opasnosti od moždanog udara ne bi trebale pušiti te bi trebale jesti hranu siromašnu mastima. Žene izložene velikoj opasnosti ne bi trebale rabiti kontracepcijske pilule.