Napadaj panike

Dok se bavite nekom uobičajenom aktivnošću odjednom vam srce počne snažno lupati, počnete ubrzano disati, znojiti se i drhtati. Bojite se srčanog udara, da ćete poludjeti ili čak umrijeti. Zatim, nakon deset ili nešto više minuta sve prestane. Odakle su došli ti osjećaji?
Na žalost, nema jasnog odgovora na to pitanje. Proživjeli ste napadaj panike, a kod manjeg broja pacijenata ovi se napadaji ponavljaju prema modelu poznatom kao panični poremećaj. Između napadaja bolesnici žive u strahu od sljedećeg.

Mnogi ljudi s paničnim poremećajem povezuju napadaj s onim što su radili kad je do njega došlo. Oni pretpostave da je restoran, dizalo ili učionica uzrok napadaja te odluče izbjegavati takva mjesta i situacije. U tom slučaju panični poremećaj može dovesti do agorafobije, straha od napuštanja kuće ili boravka na javnim mjestima, iako je veza između ove dvije bolesti nejasna.
Napadaji panike česta su pojava, svake godine zahvate oko trideset i pet posto ljudi. Od njih jedan do dva posto razvije panični poremećaj. Napadaji obično počnu između petnaeste i dvadeset i pete godine.

Simptomi

Ako imate četiri ili više od ovdje navedenih simptoma, znači da imate napadaj panike:

  • lupanje srca
  • znojenje
  • tresavica
  • osjećaj gušenja
  • bol ili neugoda u prsnom košu
  • mučnina
  • vrtoglavica ili gubitak svijesti
  • osjećaj nestvarnosti
  • strah od ludila
  • strah od umiranja
  • otupljenost ili trnci
  • groznica ili nastupi vrućine

Ako imate napadaje panike koji se ponavljaju i stalno se bojite budućih napadaja ili vam se ponašanje uslijed takvih napadaja značajno promijenilo, tada imate panični poremećaj.

Obratite se liječniku

  • ako mislite da imate panični poremećaj. Izolirani panični napadaj, koliko god bio neugodan, nije neuobičajen ni opasan po život.
  • ako mislite da imate srčani udar, simptomi mogu biti slični. Ipak, većina osoba koje imaju panični napadaj imala ga je već ranije, a pokrenula ga je slična situacija ili događaj. Isto tako, bol u prsnom košu kod paničnog napadaja obično se zadrži u sredini prsa (dok se bol kod srčanog udara obično širi u lijevu ruku) i prati je ubrzano disanje, snažno lupanje srca i strah.

Uzroci

Osnovni uzrok paničnog poremećaja nije poznat. Postoje dokazi o genetskoj i biokemijskoj osnovi bolesti. Postoji i povezanost s fobijama, kao što je fobija od škole ili agorafobija, depresijom, alkoholizmom rizikom od samoubojstva te afektivnim poremećajima povezanim s godišnjim dobima. Iznenadni osjećaj straha ili približavanja smrti izaziva hiperventilaciju - nekontrolirano, ubrzano i plitko disanje. Već same te pojave, remećenjem ravnoteže kisika i ugljičnog dioksida u krvi, mogu izazvati mnoge druge tjelesne simptome.
Panični poremećaj može započeti nakon ozbiljne bolesti ili nesreće, smrti bliskog prijatelja, odvajanja od obitelji ili rođenja djeteta. Napadaji također mogu pratiti zloupotrebu droga koje mijenjaju psihu. Ipak, napadaj panike najčešće dolazi »kao grom iz vedra neba«, čak može početi tijekom spavanja.
Napadaje panike mogu uzrokovati neke medicinske tegobe i lijekovi, uključujući i velike doze antidepresiva. Panični poremećaj koji se javi nakon četrdesete godine ukazuje na depresiju ili neki drugi osnovni poremećaj.

Liječenje

Budući da uzrok većine paničnih napadaja nije poznat, liječenje se treba temeljiti na potrebama pojedinačnog slučaja, a može se sastojati od psihoterapije, kognitivno-bihevioralne terapije ili lijekova. Alternativni načini liječenja bore se protiv tjeskobe i opuštaju tijelo.

Prevencija

Možete poduzeti mjere za smanjivanje vjerojatnosti napadaja i naučiti kako ih ublažiti.

Naučite prepoznati panični napadaj. Kad osjetite prve simptome, znajte da mogu doći i drugi. Preživjeli ste ih prije, pa ćete i sada. Pokušajte polako i duboko disati.
Nemojte žuriti. Važno je ne nadati se brzom izlječenju. Za liječenje treba vremena, a poboljšanja dolaze malim koracima.
Budite strpljivi. Osobe koje proživljavaju napadaje panike često su prekritične prema sebi. 

Aromaterapija

Istraživanja su pokazala da eterično ulje lavande Lavandula officinalis) može ublažiti tjeskobu i stres. Možete sa sobom nositi malu bočicu ovog ulja, iz soje ćete u stresnim trenucima nekoliko kapi staviti na rupčić i udisati.

Rad na tijelu

Qigong i joga mogu opustiti tijelo i pomoći kod tjeskobe koju oboljeli osjeća između paničnih napadaja. Mogu se naučiti uz pomoć učitelja i zatim samostalno primjenjivati kod kuće.

Liječenje ljekovitim biljem

Mnoge biljke djeluju smirujuće i opuštajuće te mogu smanjiti tjeskobu. Kušajte čaj od grozničnice (Scutellaria lateriflora), odoljena (Valeriana officinalis), sporiša ili matičnjaka.

Psihomatsko liječenje

Budući da je hiperventilacija glavna pojava kod paničnog napadaja, uvježbavanje usporenog i dubokog disanja može smanjiti jačinu, a možda i učestalost napadaja. Meditacija i druge vježbe opuštanja, kao što je uporaba dvije minute u svakom satu za usporeno disanje, korisne su za usporavanje ritma disanja i smanjivanje tjeskobe.

Prehrana

Magnezij ima smirujuće djelovanje. Pokušajte uzimati dva puta na dan po jednu tabletu od 250 miligrama. Izbjegavajte kofein i druge stimulanse poput alkohola i šećera.

Konvencionalna medicina

Psihoterapija pruža podršku i pomaže u smanjivanju straha od simptoma. To je katkad dovoljno za rješavanje poremećaja. Ponovljeni napadaji zahtijevaju dodatne mjere.
Često može pomoći kognitivno-bihevioralna terapija koja izlaže oboljele osjećajima paničnog napadaja u sigurnom okruženju. Ovi osjećaji mogu biti izazvani ubrzanim disanjem, naglim okretanjem glave ili trčanjem uz stube. Oboljeli uče vještine suočavanja s napadajem, poput opuštanja mišića i tehnika disanja. Ovo liječenje pomaže oboljelima da shvate kako panični napadaj ne dovodi do katastrofalnih događaja kojih se oni boje, kao stoje, na primjer, srčani udar.
Antidepresivi, na primjer imipramin, često pomažu u smanjivanju tjeskobe, učestalosti i težine napadaja panike. Anksiolitici (primjerice alprazolam) djeluju brže od antidepresiva, ali postoji opasnost od razvijanja ovisnosti. No prekid uzimanja jekova često izaziva ponovnu pojavu bolesti. Lijekovi su najučinkovitiji u kombinaciji s kognitivno-bihevioralnom terapijom.

Alternativni načini liječenja

Brojne alternativne tehnike mogu pomoći u smanjivanju tjeskobe koja prati panični poremećaj.