Otrovanje je situacija kada se unese, ugradi ili ubrizga dovoljno otrova da izazove više ili manje uočljive simptome.
Ljudski organizam jedinstven je u svojoj sposobnosti podnošenja napadaja koji nekad mogu biti izazvani štetnim utjecajima iz okoliša. On može neutralizirati ili odstraniti mnoge moguće štetne tvari, bilo da se radi o organskim mikrobima ili industrijskim kemikalijama ili mineralima. Ipak, ako organizam upija niske razine neke kemikalije ili minerala tijekom nekoliko mjeseci ili čak godina, može doći do kroničnog trovanja čimbenicima iz okoliša. (Drugi oblik trovanja čimbenicima iz okoliša je akutno trovanje koje je posljedica izlaganja ili uzimanja opasnih količina otrovne tvar. Simptomi kroničnog trovanja čimbenicima iz okoliša često su nejasni i različite težine; tegoba se tako katkad zamijeni nekom drugom bolešću ili se uopće ne otkrije.
Neke osobe ne mogu podnijeti ni najmanji dodir s određenim kemijskim tvarima zbog genetska poremećaja u stvaranju enzima koji bi inače razgradili otrovne tvari i neutralizirali njihovo štetno djelovanje. Druge osobe jednostavno su osjetljivije na otrovne tvari koje se nalaze u okolišu: ta povećam osjetljivost može biti izazvana starošću (jako mlade i jako stare osobe podložnije su trovanju utjecajima iz okoliša) i zdravstvenim čimbenicima (uključujući i pušenje, prekomjernu uporabu alkohola, prehranu, vježbanje te postojeću kroničnu bolest).
Mnoge tegobe ubrajaju se u skupinu trovanja izazvanog utjecajima okoliša. U nekih osoba, primjerice, trovanje čimbenicima iz okoliša može se javiti u obliku alergije, tjelesne reakcije na tvar koju mnogi ljudi bez problema podnose. Ljudi koji rade u – prozračenim zgradama, s visokim razinama otrovnih tvari nošenih zrakom, mogu oboljeti od tegobe koja je obično poznata pod nazivom sindrom bolesne zgrade, dok su zemljoradnici koji dan za danom upotrebljavaju pesticide, izloženi opasnosti od trovanja pesticidima.
lako u medicini nije potpuno prihvaćena kao fizička bolest, višestruka osjetljivost na kemijske tvari – kod koje organizam suprozno očekivanju reagira na različite tvari, od plastike do parfema, koje inače većina ljudi podnosi bez prolema – još je jedna tegoba koja se pripisuje stalnom izlaganju moguće otrovnim tvarima iz okoliša.
Istraživanja pokazuju da jednom kad se nađu u organizmu, otrovne tvari postaju jedan od čimbenika koji izazivaju mnoge druge bolesti i tegobe koje na prvi pogled ne moraju izgledati izravno povezane s trovanjem iz okoliša. Među njima su urođene mane, endometrioza, neplodnost, druge reprodukcijske i razvojne tegobe, koronarna srčana bolest, bolest dišnih putova te mnogi tipovi raka, osobito rak pluća, kože i dojke.
Budući da se svakodnevno susrećemo s niskim razinama mnogih otrovnih tvari iz okoliša, otkrivanje otrovnih tvari koje mogu biti uzrok trovanja iz okoliša može biti otežano. Među najčešće i najopakije otrovne tvari ubrajaju se olovo, azbest, benzin te drugi naftni destilati, radon, ugljični monoksid, organofosfati, formaldehid i tvari koje zagađuju piku vodu.
Benzen je opasna tvar koja se javlja u mnogo oblika. Upotrebljava se u proizvodnji dezodorana, sredstava za čišćenje pećnica, sapuna i parfema, a sastavni je dio boja, pesticida, asfalta te benzina i goriva za zrakoplove na mlazni pogon. Može onečistiti podzemne i nadzemne voda te zrak putem ispušnih plinova iz automobila, proizvodnih procesa i dima iz cigareta. Ipak, unatoč svojoj raširenoj prisutnosti u okolišu i tome što ga se svrstava u tvari koje izazivaju rak (kancerogene tvari), benzen se općenito smatra opasnim samo za industrijske radnike koji su izloženi povišenim razinama benzena na radnom mjestu.
Drugo često industrijsko kemijsko sredstvo je formaldehid, koji se nalazi u cijelom nizu različitih proizvoda, uključujući plastiku, papir, kozmetiku i sagove. Građevni materijali, poput iverice, građevinske izolacije i šperploče, mogu ispuštati formaldehidni plin nekoliko godina nakon njihove proizvodnje i ugradnje. Nekoliko ispitivanja od 1980-ih godina ukazalo je na to da dugoročna izloženost formaldehidu predstavlja opasnost za zdravlje. Američko ministarstvo za zaštitu okoliša (EPA) svrstava tu kemikaliju među vjerojatna kancerogena sredstva iako se smatra da su ugroženi samo industrijski radnici. Neki istraživači tvrde da mnogo niže razine izloženosti mogu nadražiti oči i dišni sustav, no mnoge osobe gotovo svakodnevno izložene takvim razinama formaldehida nemaju čak ni ove blaže simptome toksičnosti.
Dvije tvari koje su javno priznate kao kancerogene su azbest i radon. Azbest je fini, vlaknasti mineral koji je donedavno rabljen u građevinarstvu.
Radon i proizvodi dobiveni njegovom razgradnjom, koji su prisutni u Zemljinoj kori, prirodno se oslobađaju u zrak putem radioaktivnog raspadanja. I radon i azbest su onečišćivači zraka u zatvorenom prostoru, što se u značajnoj mjeri povezuje s razvojem raka pluća. No ne sadrže sve građevine azbest; i samo određena područja ispuštaju radon u količinama koje se smatraju opasnima po zdravlje.
Ugljični monoksid je čest, a ipak otrovan plin koji se oslobađa u zrak kad god izgaraju gorivo, drvo ili duhanski proizvodi.
Gust promet za vrijeme prometne gužve može stvoriti visoku razinu ugljičnog monoksida, a smrtonosne razine mogu se nakupiti u garažama sa slabom ventilacijom ili kućama gdje neispravne sprave za grijanje puštaju ispušne plinove koji se zadržavaju u zatvorenom prostoru. Kad ugljični monoksid uđe u krvotok, on ometa uobičajene mehanizme za prijenos i apsorpciju kisika u organizmu. Blagi slučajevi trovanja ugljičnim monoksidom mogu izazvati glavobolje, mučninu ili vrtoglavicu; teži slučajevi mogu dovesti do prestanka disanja i smrti.
Mineral olovo još je jedno sredstvo onečišćavanja zraka, vode, tla i hrane.
Poznato je da je otrovno čak i u niskim količinama te da ima štetan učinak na reprodukcijski sustav, bubrege, živčani sustav i stvaranje krvnih stanica. Otkako se proširila uporaba bezolovnog benzina, razina olova u zraku značajno je smanjena. Određuju se dopustive granice za olovo u pitkoj vodi. No mala djeca i dalje su u opasnosti od trovanja olovom uslijed gutanja čestica boje na bazi olova, koja se rabila u većini kuća i zgrada dok nije zabranjena 1978. godine.
Organofosfati su moguća opasnost za poljoprivrednike, vrtlare, veterinare i ostale osobe koje rade s pesticidima ili insekticidima. Ove kemikalije, koje koža obično apsorbira, zadržavaju svoju snagu nekoliko dana nakon što su upotrijebljeni na ljetini na njivi. Njihovi otrovni učinci mogu varirati od iznimnog umora, nadraženosti kože i mučnine do potištenosti, teškoća s disanjem, napadaja ili kome. Sma¬tra se da su poljoprivrednici koji su u pravilu izloženi visokim razinama pesticida u najvećoj opasnosti od ozbiljnih popratnih pojava, no neki istraživači vjeruju da i druge osobe koje ove proizvode upotrebljavaju redovito u svojim kućama ili vrtovima također mogu biti u opasnosti.
Poduzimanje preventivnih mjera, od provjere ispuštanja radona u kući do nošenja zaštitne odjeće kad ste na radnom mjestu izloženi opasnim kemikalijama, ključno je za suzbijanje bilo koje razine trovanja čimbenicima iz okoliša. Sto više znate o određenim opasnostima koje su uključene, bolje ćete znati izbjeći otrovne tvari prije no što prouzroče tegobe. – (Otrovanje)
Simptomi
Simptomi kroničnog trovanja izazvanog utjecajima iz okoliša različiti su i često nejasni. Među najčešće ubrajaju se:
- kašalj, glavobolja, nadraženost nosa i očiju, proljev, vrtoglavica, zamagljen vid, tjeskoba, ošamućenost, gubitak pamćenja, pospanost, trnci u udovima, bolovi u mišićima i zglobovima, teškoće pri zadržavanju koncentracije, umor
- u teškim slučajevima potištenost, snažan sjećaj slabosti i otežano disanje
- izostanak simptoma kad se ne nalazite u blizini moguće otrovnog sredstva (primjerice, tijekom vikenda kad niste na radnome mjestu)
Obratite se liječniku
- ako simptomi ne nestaju, a mislite da za njih ne postoji očigledno objašnjenje osim prethodne izloženosti otrovnoj tvari; treba vas pregledati i uputiti na pretrage kako bi se ustanovilo je li uistinu došlo do trovanja izazvanog utjecajem iz okoliša. – (Otrovanje)
UPAMTITE: Akutno trovanje čimbenicima iz okoliša koje se obično javlja kao posljedica neke katastrofe ili trenutnog događaja poput onoga kad dijete proguta otrovnu kemikaliju, zahtijeva hitnu pomoć. Odmah nazovite 194 ili Centar za krizna stanja. – (Otrovanje)
Uzroci
Otrovne kemikalije mogu ući u organizam udisanjem (primjerice, ugljični monoksid), prodiranjem kroz kožu (pesticidi) ili gutanjem (olovo). Neke tvari mogu djelovati na ljudski fetus prolazeći kroz placentu; neke također onečišćuju majčino mlijeko te ih dojenče tako može unijeti u sebe. – (Otrovanje)
Kad se jednom nađu u organizmu, otrovne tvari mogu djelovati na mnogo različitih načina. Unatoč tome kako ili gdje otrovna tvar uđe u organizam, ona može postići najjači učinak na određene ciljne organe. Jetra i bubrezi, koji pročišćavaju nečistoće iz organizma, često su osjetljivi na otrovne tvari, osobito industrijska otapala koja se udišu. – (Otrovanje)
Neke kemijske tvari i minerali pohranjuju se u masnoći ili kostima organizma i mogu se kasnije osloboditi. Olovo, primjerice, pohranjuje se u kostima i može se osloboditi kad žena zatrudni i njezin organizam počne vući svoje zalihe kalcija iz kosti. Neke opasne tvari mogu se učinkovito razgraditi metaboličnim procesima kad se nađu u organizmu, no druge kao posljedica mogu postati još i štetnije. – (Otrovanje)
Prevencija
Budite svjesni okoliša. Postavljajte pitanja. Pazite što jedete i udišete. Nedavnim ispitivanjem – najvećim iada provedenim o djelovanju zrakom nošenih čestia iz dimnjaka i prometa – ustanovljeno je da je kod osoba u najonečišćenijim gradovima SAD-a oko 15 posto veća vjerojatnost da će prerano umrijeti nego kod onih koji žive u gradovima s najčišćim zrakom.
Evo nekoliko specifičnih preventivnih koraka iu e možete poduzeti. – (Otrovanje)
Razgovarajte s nekim iz udruga za zaštitu okoliša da vidite je li vaša kuća smještenu u predjelu poznatom zbog onečišćenja radonom; ako je tako, dajte provjeriti. – (Otrovanje)
Ako skidate boju s kuće, provjerite sadrži li olovo. Bojanje preko stare boje možda je bolje od skidanja stare zato što se skidanjem boje pomoću brusnog papira čestice olova mogu pustiti u zrak. U nekim zajednicama postoje propisi za skidanje olovne boje; provjerite kod nadležne službe prije no što započnete posao. – (Otrovanje)
Kad upotrebljavate opasne proizvode, uvijek slijedite upute i nosite zaštitnu odjeću i naočale. – (Otrovanje)
Držite djecu i kućne ljubimce podalje od travnjaka koji su nedavno obrađeni pesticidima. (U nekim zajednicama zahtijeva se da vlasnici kuća pošalju obavijest kad će upotrebljavati kemikalije.) Ostanite u kući sa zatvorenim prozorima ako se stabla u vašem susjedstvu prskaju kemijskim tvarima. – (Otrovanje)
Oko kuće rabite neotrovne proizvode za čišćenje i insekticide. Mnoge takve proizvode sada možete nabaviti u dućanima ili preko kataloga.
U zgradama budno pazite na očite – ili prevladavajuće – kemijske mirise koje mogu ispuštati boje, pesticidi, novi sagovi, uredski strojevi ili druga škodljiva sredstva. Pobrinite se da vent¬lacija u vašem uredu zadovoljava ili premašuje zadane norme. – (Otrovanje)
Neka ispitivanja ukazuju na to da neke kućne biljke mogu pomoći pri uklanjanju nečistoća iz zraka. Posavjetujte se sa stručnjakom za hortikulturu ili vrtnim centrom. – (Otrovanje)
Da biste izbjegli pesticide, temeljito perite voće i povrće, gulite proizvedeno i razmislite o kupovanju organskog.
Izbjegavajte šetnju ili trčanje u blizini ulica s jakim automobilskim prometom; pojačanim disanjem povećat će se i količina ugljičnog monoksida i drugih otrovnih tvari koje udišete. Ugradite kod kuće spravu za otkrivanje ugljičnog monoksida. Bez nje možete biti nesvjesni nakupljanja plina, koji je bez boje, okusa i mirisa i koji, osim toga, ne mora izazvati nikakav fizički nadražaj. – (Otrovanje)
Raznovrsna prehrana pomoći će vašem organizmu da lakše suzbije otrovne tvari. Nedostatak vitamina povezan je s pojačanjem otrovnog djelovanja nekolicine tvari. Vaša osjetljivost na trovanje olovom, primjerice, pojačava se ako vam u organizmu manjka kalcija, fosfora, bakra, magnezija, željeza, vitamina C ili vitamina E. No budući da neki vitamini i minerali mogu biti toksični u velikim dozama, nikada ne prelazite preporučene dnevne doze navedene u uputi, a da se prethodno ne posavjetujete s nutricionistom. – (Otrovanje)
Dijete za mršavljenje, koje tjeraju vaš organizam da metabolizira postojeću masnoću u energiju, također će rezultirati oslobađanjem svih kemijskih tvari koje su bile pohranjene u masnim stanicama. Ako želite smršavjeti, činite to polako, tako da vaš sustav ne bude iznenada preplavljen ovim oslobođenim tvarima. – (Otrovanje)
Liječenje ljekovitim biljem
Oslobod (Silybum marianum), čičak (Arctium lappa) i maslačak (Taraxacum officinale) mogu pospješiti detoksikaciju jetre. Za općenitu pomoć imunološkom sastavu iskušajte sibirski ginseng (Eleutherococcus senticosus), kozlinac (Astragalus membranaceus) i croćiku (Galium spp.). Posavjetujte se sa stručnjakom za ljekovito bilje da biste čuli kako je najbolje ječiti vaš specifični problem. – (Otrovanje)
Konvencionalna medicina
Oblik liječenja koji primate ovisit će o tome koje otrovne tvari se prepoznaju kao uzročnici vak bolesti. Primjerice, trovanje olovom često se liječ kelacijskom terapijom, koja uključuje injekcije kemijskih tvari koje se vežu uz olovo u krvi; olovo se kasnije izbaci kroz mokraću. No većina oblika liječenja kod trovanja čimbenicima iz okoliša usredotočuje se na praćenje simptoma te prepoznavanje i uklanjanje škodljivih tvari iz pacijentove neposredne okoline. – (Otrovanje)
Alternativni načini liječenja
Redovito vježbanje, raznovrsna prehrana i tehnike za smanjivanje stresa, poput joge i meditacije mogu ojačati imunološki sustav, osposobljujući organizam da bude otporniji na otrovne tvari iz okoliša. – (Otrovanje)
Dijagnostički postupci
Liječnik će vjerojatno obaviti temeljiti pregled i uzeti detaljnu povijest bolesti. Možda će vas molit da vodite dnevnik vaše prehrane i ostalih oblika ponašanja. Možda će vam analizirati krv, mokraću, kožu i masno tkivo radi kemijskog sastava, a možda će vas uputiti i na provjeru funkcije jetre da bi se vidjelo kako reagira na određene kemijske tvari. – (Otrovanje)
Neki liječnici trenutno proučavaju korisnost »ekoloških kontrolnih jedinica, posebnih kemijski i sterilnih komora u kojima su pacijenti, za koje se sumnja da su preosjetljivi na više kemijskih sredstava izloženi različitim tvarima dok se ne prepoznaju one koje su specifično vezane za njihovu bolest. – (Otrovanje)