Parkinsonova bolest

Parkinsonova bolest uglavnom pogađa starije osobe, a posljedica je postupnog propadanja živčanih stanica u dijelu srednjeg mozga koji upravlja pokretima tijela. Prvi znakovi vjerojatno su jedva uočljivi - osjećaj slabosti ili ukočenosti jednog od udova ili možda lagano drhtanje jedne ruke kad je opuštena (aktivnost uzrokuje nestanak tremora). S vremenom će se drhtanje pojačati i proširiti, mišići će postati kruti, a ravnoteža i koordinacija će se pogoršati. Uobičajena je potištenost i druge mentalne ili emotivne tegobe.
Bolest obično nastupa između pedesete i šezdeset i pete godine i zahvaća oko jedan posto stanovništva ove životne dobi. Nešto češće se javlja u muškaraca nego u žena. Lijekovi mogu ublažiti simptome, a sam poremećaj nije opasan po život. Po prilici polovica bolesnika liječenih lijekovima nema veće invalidnosti deset godina nakon nastupa bolesti.

Simptomi

Bolest polako napreduje. Započinje osjećajem slabosti i laganog podrhtavanja glave ili ruku, a zatim postupno napreduje u generalizirane simptome. To su:

  • polagani, trzajni pokreti; spor i nesiguran hod; pognuto držanje
  • neravnoteža; otežano ustajanje iz sjedećeg položaja
  • kontinuirana »kružna« kretnja palca i kažiprsta
  • nerazgovjetan govor; glas oslabljen do jednoličnog zvuka
  • u kasnijim fazama bolesti tegobe s gutanjem
  • u teškim slučajevima ukručeno tijelo i udovi; ukočen izraz lica, oči koje bulje bez treptanja.

Obratite se liječniku

Ako sumnjate da je Parkinsonova bolest odgovorna za bilo koji od gore navedenih simptoma. U ranim fazama bolesti lijekovi mogu biti od velike koristi.

Uzroci

Tjelesnim pokretima upravlja dio mozga nazvan bazalni gangliji. Njegove stanice trebaju točnu ravnotežu dviju tvari, dopamina i acetilkolina, uključenih u prijenos živčanih impulsa.
Kod Parkinsonove bolesti stanice koje proizvode dopamin počnu propadati, remeteći ravnotežu ovih dvaju neurotransmitera. Istraživači su uvjereni da genetika nekad ima ulogu u propadanju stanica, dok u rijetkim slučajevima Parkinsonovu bolest mogu izazvati virusne infekcije, izlaganje otrovima iz okoliša, primjerice pesticidima, ugljičnom monoksidu ili metalu manganu. No u velikoj većini slučajeva uzrok Parkinsonove bolesti je nepoznat.

Liječenje

Većina liječenja ima za cilj obnavljanje pravilne ravnoteže između živčanih prijenosnika acetilkolina i dopamina povisivanjem razine dopamina. Obično se to čini lijekovima, no neurokirurzi imaju uspjeha i s eksperimentalnim operativnim postupcima.

Akupunktura

Prema nekim istraživanjima koja su proveli stručnjaci za akupunkturu, Parkinsonova bolest može biti praćena energetskom neravnotežom duž jednog ili više meridijana. Mišićna ukočenost, bolovi ili neravnoteža uslijed Parkinsonove bolesti mogu se ublažiti nizom tretmana.

Rad na tijelu

Duboka masaža mišića isteže vezivno tkivo oko napetih mišića oslobađajući ih od grčeva i omogućavajući veću slobodu pokreta. Masaža može poboljšati pokretljivost zglobova, smekšati otvrdnulo mišićno tkivo te stimulirati limfni sustav.
Refleksolozi tvrde da mozak, glava i kralježnica reagiraju na indirektnu masažu. Na ovdje prikazanoj skici možete vidjeti refleksološke tehnike koje mogu pomoći u ublažavanju simptoma Parkinsonove bolesti. Chi yi, kineska vježba dubokog disanja, povećava opskrbljenost krvi kisikom te tako ublažava potištenost. Sjednite, leđa naslonite na naslon stolca, a stopala držite na tlu. Ispružite obje ruke prema stropu, istovremeno duboko udišući kroz nos. Zadržite dah dok dlanove stišćete u šake i zatežete mišiće ruku. Polako izdahnite kroz nos brojeći do šest, istovremeno spuštajući ruke na prsa te ih prekrižite iznad srca. Spustite bradu na prsa. Četiri puta kratko udahnite, puneći pluća zrakom i osjetite kako vam se prsni koš širi. Zadržite dah nekoliko sekundi i zatim polako izdahnite. Ponavljajte ovu
vježbu nekoliko puta na dan, usredotočujući se na ritam i dubinu svakog udisaja. Ako tremor onemogućava pokrete ruke ili glave, usredotočite se na disanje, uvježbavajući postizanje ritma od pet udisaja u minuti. Ograničite vježbanje na pet minuta na dan.
Joga je idealan oblik vježbanja za Parkinsonovu bolest zbog usporenih pokreta. Važno je redovito vježbanje kako bi se izbjegla atrofija mišića i slabljenje tkiva uslijed neuporabe. Pogledajte sliku na sljedećoj stranici koja prikazuje jednu korisnu vježbu.

Kinesko ljekovito bilje

Ako se uzimaju nekoliko puta na dan, kombinacije rabarbare (Rheum palmatum), božura (Paeonia officinalis), sladića (Glycyrrhiza uralensis) te kore magnolije (Magnolia officinalis), zaustavljaju tremor i opuštaju ukočene mišiće. Budući daje primjena kineskog bilja složena, posavjetujte se sa stručnjakom o ispravnom doziranju.

Liječenje ljekovitim biljem

Pasiflora (Passiflora incarnata), djeluje kao spazmolitik kad se pola žličice tinkture uzima tri puta na dan. Ili je uzmite dva puta na dan kao čaj: prelijte jednu šalicu vrele vode preko dvije žličice osušenog lišća i ostavite da odstoji 15 minuta. Pokazalo se da pasiflora bolje smanjuje pasivni tremor kad se daje u kombinaciji s levodopom nego kad se svako od tih sredstava primjenjuje zasebno. Međutim, svakako se, ako već uzimate levodopu, prvo posavjetujte s liječnikom.
Dnevna doza od 500 miligrama ulja pupoljke (Oenothera biennis) može ublažiti tremor.

Homeopatija

Iskusan homeopat može propisati jedno, niz ili kombinaciju sredstava za različite simptome Parkinsonove bolesti.

Psihomatsko liječenje

Feldenkraisova metoda sastoji se od velikog broja vježbi koje se izvode u skupini ili pojedinačno s učiteljem a cilj joj je poboljšanje autonomnih motoričkih reakcija. U ležećem položaju vas se vod kroz niz laganih, sporih pokreta osmišljenih da podupiru neuromuskularni sustav i mijenjaju uobičajene obrasce pokreta.

Prehrana

Bolesnici s Parkinsonovom bolešću trebaju obratiti pozornost na prehranu. Gubitak težine, možda uzrokovan stalnim nevoljnim pokretima, uobičajen je problem.
Dijeta nazvana Program 7:1 - prema odnosu -ugljikohidrata i bjelančevina - osmišljena je za bolesnike koji uzimaju levodopu (bjelančevine smanjuju učinkovitost ovog lijeka). Istraživači se nisu uspjeli složiti oko pitanja treba li bjelančevine jesti tijekom dana ili ih ograničiti na večernji obrok kad međudjelovanje s levodopom predstavlja manji problem.
U dogovoru s liječnikom odaberite za vas najbolji pristup. U oba slučaja, prehrana s malo bjelančevina može dovesti do nedostatka kalcija, željeza te vitamina B. Zbog toga se preporučaju dodatne količine ovih tvari. (Ako uzimate levodopu bez karbidope, izbjegavajte uzimanje vitamina B6, jer može ometati levodopu.)
Bob (Vida faba) je prirodni izvor levodope. Pola šalice sadrži 250 mg, to jest količinu jednaku jednoj tableti. No nemojte tablete zamjenjivati bobom bez prethodnog dogovora s liječnikom.
Bolesnici se uvođenjem mekinja u prehranu pokušavaju osloboditi zatvora koji često prati Parkinsonovu bolest. Međutim, novija istraživanja pokazuju da su mekinje bogate vitaminom B6, koji ometa učinkovitost levodope kad se lijek uzima zasebno. Kao zamjena može se rabiti sok od šljiva, žitarice te vlaknati laksativi.
Poznato je da jako začinjena hrana izaziva nekontrolirane pokrete kod nekih ljudi koji boluju od Parkinsonove bolesti. Izbjegavajte takvu hranu.

Konvencionalna medicina

Lijekovima se simptome može godinama učinkovito obuzdavati. Lijek koji se najčešće propisuje je levodopa - također nazvan i L-dopa - koji se u organizmu pretvara u dopamin. (Direktno davanje dopamina je neučinkovito; moždani zaštitni mehanizmi sprečavaju njegov ulazak.) Radi sprečavanja mučnine i drugih potencijalnih nuspojava, levodopa se često rabi u kombinaciji sa srodnim lijekom karbidopom.
Međutim, neki bolesnici ne podnose karbidopu, pa uzimaju samo levodopu. Ako uzimate samo levodopu, važno je ne uzimati je istodobno s hranom ili vitaminima koji sadrže vitamin B jer on ometa njezinu učinkovitost.
Liječnici većinom pokušavaju odgađati početak primjene levodope što je dulje moguće, jer ovi lijekovi s vremenom gube učinkovitost. Ipak, vode se rasprave o odgađanju početka liječenja levodopom zbog njezine velike uspješnosti. Zbog toga su istraživači pokušali pronaći način da spriječe gubitak učinkovitosti ovog lijeka. Neka istraživanja otkrila su da antioksidans selegilin hidroklorid, kad se uzima zajedno s levodopom i karbidopom, smanjuje mnoge nuspojave povezane s dugotrajnim uzimanjem ovih lijekova.
Nova skupina dopaminu sličnih lijekova oponaša dopaminsko djelovanje. Dva takva lijeka, bromkriptin i pergolid, mnogo obećavaju. Ostali lijekovi za Parkinsonovu bolest su apomorfin, benztropin, amantadin te antikolinergički lijekovi. Svi pomažu ublažavanje raznih simptoma, u nekim slučajevima oslobađanjem dopamina iz živčanih stanica, a u drugim smanjivanjem učinaka acetilkolina.
Neurokirurzi su istražili različite načine usađivanja u mozak stanica koje proizvode dopamin, kako bi se izbjeglo ispravljanje neurotransmiterske ravnoteže lijekovima. Jedan od obećavajućih postupaka rabi umetke fetalnog tkiva.

Primijećena su neka poboljšanja, međutim tehnika je krajnje kontroverzna zbog fetusnog podrijetla stanica.
Druga eksperimentalna tehnika, stereotaktički kirurški zahvat, stvara lezije na talamusu, unutrašnjem dijelu mozga. Prema nekim istraživanjima, ovaj postupak uklanja tremor u osamdeset posto slučajeva, a rigidnost u gotovo svih oboljelih. Sličan kirurški zahvat, koji umjesto stvaranja lezija primjenjuje električnu stimulaciju, također mnogo obećava.
Znanstvenici ispituju i primjenu živčanog faktora rasta, izdvojenog iz glija stanica, u liječenju Parkinsonove i drugih neurodegenerativnih bolesti. Ovu tvar inače proizvode sva tjelesna tkiva. Neki pokusi pokazuju da injekcije živčanog faktora rasta mogu pomoći u očuvanju, pa čak i obnovi živčanih stanica mozga i leđne moždine, posebice onih koje proizvode dopamin i pomažu u poticanju pokreta.
Neke vrste liječenja usredotočuju se na učinke ovog poremećaja, a ne na uzroke. Liječnik vas može uputiti fizioterapeutu kako biste popravili držanje, poboljšali ravnotežu i motoričke reakcije te poboljšali sposobnost započinjanja pokreta. Fizioterapeut može preporučiti vježbe za jačanje mišića, što će pomoći kod govora ili gutanja.
U mnogih oboljelih od Parkinsonove bolesti može doći do potištenosti zbog slabljenja društvenih kontakata uslijed tjelesnih tegoba. Antidepresivi mogu pomoći.

Alternativni načini liječenja

Konvencionalni lijekovi kao što je levodopa su općepriznati kao najbolji način liječenja Parkinsonove bolesti. Ipak, mnogi od alternativnih, ovdje spomenutih, načina liječenja mogu biti vrlo korisni za ubla¬žavanje simptoma i opuštanje zategnutih mišića. Neka liječenja ljekovitim biljem i hranom mogu se primjenjivati u kombinaciji s konvencionalnim lijekovima, no svakako se s liječnikom posavjetujte o mogućim neželjenim međudjelovanjima.

Liječenje kod kuće

Postavljanje rukohvata u hodnicima i duž zidova može oboljelima od Parkinsonove bolesti olakšati kretanje.
Stolci i sofe s visokim naslonima za ruke čine sjedanje i ustajanje jednostavnijim.
Debeli sagovi pružaju zaštitu kod padova koji su česti u oboljelih od Parkinsonove bolesti. 

Dijagnostički postupci

Obično su simptomi Parkinsonove bolesti dovoljno specifični za postavljanje dijagnoze. Metaboličke promjene u mozgu mogu se otkriti snimanjem, na primjer pozitronskom emisijskom tomografijom (PET-om).