Smotan u trbušnoj šupljini, nalazi se dugačak, cjevast probavni trakt. Mišićasta druga polovica ove cijevi – debelo crijevo – sastoji se od obodnog crijeva (kolona), koje je dugačko više metara i zadnjeg crijeva (rektuma), koje se mjeri centimetrima. Obodno i zadnje crijevo zajedno djeluju kao prerađivač otpada: probavljena hrana odlazi u obodno crijevo, organizam apsorbira svu preostalu vodu, a kruti otpad istiskuje se kroz zadnje crijevo i izbacuje kroz čmar u obliku stolice.
Unutrašnja sluznica kolorektalne cijevi može biti plodno tlo za rast malih tumora zvanih polipi. Oko polovice svih odraslih osoba starijih od 40 godina dobiju barem jedan kolorektalni polip. Većina polipa je dobroćudna, no najmanje jedna vrsta poznata je kao prekancerozna. Devet od deset zloćudnih kolorektalnih tumora razvije se od polipa u žlijezdanom tkivu crijevne sluznice, iako nekoliko rijetkih vrsta kolorektalnog karcinoma, odnosno raka obodnog i zadnjeg crijeva, nastaje iz nežlijezdanog tkiva.
Ako se rak obodnog i zadnjeg crijeva dijagnosticira i liječi dok je tumor još lokaliziran, bolest je u velikoj mjeri izlječiva, s petogodišnjom stopom preživljavanja od oko 90 posto. Ako tumor nastavi rasti, rak se može proširiti izravno kroz crijevne stijenke na okolno tkivo i organe, kao i na krvotok ili limfni sustav. Kad se rak jednom proširi na limfne čvorove ili druge organe, uspješno liječenje postaje teže. Ovisno o tome koliko je bolest uznapredovala, petogodišnja stopa preživljavanja kreće se od 70 posto do 5 posto.
Na rak obodnog i zadnjeg crijeva zajedno otpada oko 10 posto slučajeva raka u Hrvatskoj, i po učestalosti je na trećem mjestu među malignim tumorima. Poput mnogih oblika raka, karcinom kolorektuma osobito je raširen među starijim osobama, lako je otkrivanje često moguće u ranom stadiju, mnoge osobe odgađaju potražiti medicinsku pomoć zato što im je neugodno ili se plaše simptoma vezanih za crijeva. Opasnost se znatno povećava nakon 50. godine, a raste i dalje s godinama. Karakteristično je da je rak obodnog i zadnjeg crijeva gradska bolest i češće pogađa stanovnike grada nego sela te više bijelce nego crnce.
Simptomi
U ranijim stadijima karcinom kolorektuma ili rak debelog crijeva obično ne stvara nikakve simptome. Najvjerojatniji znakovi upozorenja jesu:
- promjene u pražnjenju crijeva, uključujući ustrajan zatvor ili proljev, osjećaj nemoći da se u cijelosti isprazne crijeva ili krvarenje iz zadnjeg crijeva
- stolica s krvlju obojenim tamnim dijelovima ili duge tanke stolice nalik na olovku
- želučane smetnje, povremeni grčeve, učestali bolovi od plinova, žgaravica, mučnina, povraćanje, nadimanje ili otežano gutanje
- neobjašnjiv umor ili gubitak apetita ili težine
Obratite se liječniku
- ako primijetite promjenu u pražnjenju crijeva, krvarenje iz zadnjeg crijeva ili vidite krv u ili na stolici. Nemojte pretpostavljati da imate hemoroide; dogovorite pregled zadnjeg crijeva, a možda i sigmoidoskopiju.
- ako imate ustrajne bolove u trbuhu, neobičan gubitak težine ili ste umorni. Ti simptomi mogu biti posljedica drugih uzroka, no isto tako mogli bi biti povezani s rakom.
- ako vam je dijagnosticirana anemija. U određivanju uzroka, vaš bi liječnik morao provjeriti ima li krvarenja iz probavnog trakta zbog raka obodnog i zadnjeg crijeva
Uzroci
Karcinom kolorektuma ili obodnog i zadnjeg crijeva dovodi se u usku vezu s određenim drugim bolestima. Smatra se da su u velikoj opasnosti od raka svi oni koji u osobnoj ili obiteljskoj povijesti bolesti imaju polipe obodnog crijeva, upalne bolesti obodnog crijeva poput kolitisa ili Crohnove bolesti te rak gušterače, dojke, jajnika, obodnog crijeva ili zadnjeg crijeva – osobito kod roditelja ili brata/sestre. Ako dobijete ulcerozni kolitis, opasnost da ćete dobiti rak kolorektuma 20 je puta veća od prosjeka. Kao i s bilo kojom vrstom raka, moguća sklonost raku obodnog i zadnjeg crijeva barem je djelomično određena genetskim ustrojem. Nekolicina ljudi naslijedi tegobu zvanu obiteljska polipoza, kod koje se polipi obodnog crijeva pojave već u ranoj dobi; ako se ne liječe, kod tih će se osoba gotovo sigurno razviti karcinom kolorektuma.
Čini se da i pogrešna prehrana pridonosi opasnosti iako je uzročno-posljedična veza još nejasna. Poznato je da su pojačano ugrožene osobe čija je prehrana siromašna vlaknima jer ne jedu dovoljno voća, povrća i žitarica. Mnoga ispitivanja navode masti i bjelančevine životinjskog podrijetla kao tvari koje pospješuju rak obodnog i zadnjeg crijeva, iako su istraživači oprezni glede donošenja bilo kakvih
konačnih zaključaka. Neka ispitivanja pokazuju da redovitim jedenjem crvenog mesa, koje je bogato zasićenim mastima i bjelančevinama, povećavamo opasnost, dok nekim drugim ispitivanjima nije ustanovljena nikakva povezanost. Neki znanstvenici vjeruju da je mast glavni krivac, dok drugi sumnjaju na bjelančevine. Neki pak tvrde da se ne radi o samim mastima ili bjelančevinama, već načinu na koji se pripremaju. Oni napominju da masti i bjelančevine kuhane na visokim temperaturama – osobito kod pečenja na žaru – mogu proizvesti mnoštvo moguće kancerogenih tvari povezanih s karcinomom kolorektuma.
Jako izlaganje određenim kemijskim tvarima, uključujući klor – koji se u malim količinama često upotrebljava za pročišćavanje vode za piće – može povećati opasnost od raka obodnog i zadnjeg crijeva. Smatra se da izlaganje azbestu može biti štetno, zato što ga se navodi kao uzročnik u stvaranju polipa u obodnom crijevu.
Liječenje
Liječenje raka uključuje ne samo specifične načine liječenja za izlječenje ili kontroliranje bolesti nego i strategije za zadovoljavanje bolesnikovih emocionalnih i tjelesnih potreba. Ponovno uspostavljanje i održavanje kvalitete života središnje je pitanje za liječnike kao što bi trebalo biti i za članove obitelji i prijatelje. Mnogi dopunski načini liječenja raka mogu biti vrijedna nadopuna kad se rabe uz standardno medicinsko liječenje da bi se pomoglo učiniti stres povezan s rakom i njegovim liječenjem što podnošljivijim. No dopunski načini liječenja ne bi nikada smjeli zamijeniti standardnu skrb.
Prevencija
Jedite puno svježeg voća, povrća i cjelovitih žitarica; smanjite potrošnju crvenog mesa i drugih visokomasnih vrsta hrane poput jaja i većine mliječnih proizvoda. Možete dobiti potrebne bjelančevine iz mliječnih proizvoda s malom količinom masti, koštunjičavih plodova, graha, leće i sojinih proizvoda. Nastojte ne prepeći meso i ribu i ne peći ih na žaru. Da biste dobili više vlakana, svojim žitaricama za doručak možete dodati mekinje ili pšenične klice.
Porazgovarajte s liječnikom o najnovijim dokazima glede acetilsalicilne kiseline i raka obodnog i zadnjeg crijeva. Neka ispitivanja pokazuju da osobe koje redovito uzimaju acetilsalicilnu kiselinu (npr. Aspirin) znatno umanjuju opasnost od dobivanja raka obodnog i zadnjeg crijeva, iako druga ispitivanja ne nalaze tu nikakvu međusobnu vezu. U svakom slučaju, ne počinjite uzimati acetilsalicilnu kiselinu na svoju ruku; to je lijek i može izazvati zdravstvene tegobe ako se uzima bez liječničkog savjeta.
Ako ste stariji od 50 godina, pobrinite se da vas savjesno pregledavaju radi znakova raka obodnog i zadnjeg crijeva, osobito ako ste u velikoj opasnosti od bolesti. Kućni pribor za testiranje kojim se provjerava ima li krvi u stolici može se nabaviti u mnogim ljekarnama. Ako vam test bude pozitivan, otiđite liječniku. Ako vam liječnik otkrije polip, dajte ga odstraniti.
Naučite više o raku:
- Rak dojke
- Rak gušterače
- Rak jajnika
- Rak jetre
- Rak kosti
- Rak prostate
- Rak mozga
- Rak bubrega
- Rak testisa
- Rak kože
- Rak pluća
- Rak ždrijela
- Rak usne šupljine
- Rak vrata maternice
- Rak mokraćnog mjehura
- Rak želuca
Dobro je znati
Genetska veza
Istraživači su otkrili da su mnogim osobama oboljelim od karcinoma kolorektuma zajedničke određene genetske mane. Ako imate neku od tih mana, znači da ste predodređeni na to da obolite – ali ne i da ćete svakako oboljeti. Na primjer, znanstvenici su prepoznali specifični gen za nasljedni nepolipozni karcinom kolorektuma ili Lynchov sindrom. Prisutnost toga gena – koji je iznimno rijedak – predodređuje osobu na rak obodnog i zadnjeg crijeva, želuca, maternice i nekih drugih trbušnih organa. Znanstvenici sada mogu testirati osobe koje imaju ove oblike raka u obitelji da bi ustanovili nosi li neki pojedinac oštećeni gen. Te pojedince zatim se može redovito pregledavati da bi se osiguralo rano otkrivanje raka.
Konvencionalna medicina
Operacija je najučinkovitije liječenje za lokalne tumore kolorektuma. Vrlo mali tumori mogu se ukloniti kroz kolonoskop, no čak i kod malih tumora kirurg obično više voli izvršiti laparotomiju – odstranjenje znatnog dijela crijeva i okolnih limfnih čvorova. Cesto kirurg može ponovno spojiti zdrave dijelove obodnog crijeva i zadnjeg crijeva; kad to nije moguće, kirurg napravi otvor u trbuhu – koji se zove stoma i preusmjeri odrezano obodno crijevo na nju. Otpadne tvari tj. izmet skuplja se u vrećicu koja se nosi preko stome. Ovaj zahvat, poznat kao kolostomija, često je samo privremen; nakon što je crijevu ostavljeno dovoljno vremena da zacijeli, drugom operacijom ponovno se povezuju obodno i zadnje crijevo.
Potreba za trajnom kolostomijom češća je kod raka zadnjeg crijeva budući da može biti teško sačuvati zadnje crijevo. U liječenju raka zadnjeg crijeva možda će vam savjetovati zračenje ili kemoterapiju prije operacije da bi se tumor smanjio. Zračenje i kemoterapija mogu se preporučiti i da bi se spriječilo ponavljanje lokalnih tumora te produžio život. Zračenje se rijetko preporučuje nakon raka obodnog crijeva. Umjesto toga, liječnici su ustanovili da kemoterapija u kombinaciji s imunoterapijom može poboljšati razdoblje života koje slijedi kod pacijenata kod kojih se rak proširio s obodnog crijeva na okolne limfne čvorove. Kemoterapija može pomoći kod oboljelih od raka zadnjeg ili obodnog crijeva koji je metastazirao na organe u drugim dijelovima organizma, iako je malo vjerojatno da će ona dovesti i do izlječenja.
Odmah u postoperacijskom razdoblju, pacijent može očekivati da će primati sredstva protiv bolova i druge lijekove za ublažavanje privremenog proljeva ili zatvora. Pacijente će se nakon operacije poticati da jedu hranjive vrste hrane, bogate kalorijama i bjelančevinama da bi se pospješilo jačanje i oporavak.
Kad se jednom kod raka obodnog ili zadnjeg crijeva postigne remisija, kontrolni pregledi kojima se provjerava da nema znakova vraćanja bolesti neizrecivo su bitni. No stotine tisuća ljudi žive udobnim normalnim životom čak i nakon operacije obodnog i zadnjeg crijeva i kolostomije. lako prilagođavanje životu nakon kolostomije zahtijeva vrijeme, podršku i razumijevanje, osobe sa stomama ustanovile su da većinom mogu živjeti životom kakvim su živjeli i prije.
Alternativni načini liječenja
Ispitivanja objavljena od 1970-ih godina u biti su potvrdila da prehrana bogata vlaknima znatno smanjuje opasnost od raka obodnog i zadnjeg crijeva. Čini se da vlakna dobivena hranom štite crijeva od dugotrajne izloženosti kancerogenim tvarima tako da se brzo rješavaju otpada i zaustavljaju stvaranje nekih kancerogenih tvari. Značajna ispitivanja također pokazuju da prehrana bogata voćem i povrćem
smanjuje opasnost od raka obodnog i zadnjeg crijeva, uglavnom zbog vlakana i drugih hranjivih tvari kojima snabdijeva organizam.
Dok neka ispitivanja ukazuju na to da folna kiselina, kalcij, vitamin D i vitamini C, E i A (beta karoten) koji imaju antioksidirajući učinak pružaju zaštitu od dobivanja raka obodnog i zadnjeg crijeva, druga ispitivanja nisu uspjela potvrditi ova otkrića, a u nekim slučajevima odlučno su im se suprotstavila. Zasada, najbolji savjet glede raka obodnog i zadnjeg crijeva i prehrane jest da uključite u svakodnevnu prehranu cjelovite žitarice i barem pet vrsta svježeg voća i povrća – osobito krstašice poput cvjetače ili brokule – kako biste svakako dobivali obilje vlakana i mnogih hranjivih tvari koje mogu djelovati zaštitno.
Dijagnostički postupci
Počevši od 50. godine, svatko bi se trebao redovito pregledavati radi mogućnosti karcinoma kolorektuma. Jednom godišnje liječnik bi vam trebao obaviti digitorektalni pregled i provjeriti trbuh te limfne čvorove radi znakova mogućeg oticanja ili tvorbe. Kao sastavni dio vašeg godišnjeg sistematskog pregleda, trebalo bi dati na analizu uzorak stolice da se vidi ima li tragova krvarenja – mikroskopskih tragova koji bi mogli ukazivati na krvarenje u probavnom traktu. Svakih tri do pet godina morali biste obaviti sigmoidoskopiju, pregled zadnjeg crijeva i donjeg ili zavijenog obodnog crijeva pomoću rastezljive osvijetljene cijevi koja se zove sigmoidoskop. lako ova tehnika možda nije baš ugodna, iznimno je vrijedna u otkrivanju ranih stadija raka i drugih gastrointestinalnih poremećaja. Neinvazivna pretraga zvana virtualna kolonoskopija ne služi se više tom cijevi, već umjesto nje upotrebljava spiralnu kompjutoriziranu tomografiju, kojom se stvara trodimenzionalna slika obodnog crijeva nakon što se ispraznilo i djelomično napuhalo zrakom.
Svi sumnjivi simptomi ili poremećaji upozorit će vašeg liječnika da valja izvršiti kolonoskopiju, postupak vrlo sličan sigmoidoskopiji, koji omogućuje jasniji pogled na unutrašnju sluznicu crijeva. Ako vaš liječnik pronađe polip ili tumor, biospijom će se odrediti je li zloćudan ili nije. Možda će vas uputiti i na rendgensko snimanje obodnog i zadnjeg crijeva da bi se vidjele moguće tvorbe, kao i na pretrage krvi i mokraće da bi se provjerilo postoje li karakteristični kemijski poremećaji. Kad bi se biopsijom potvrdio rak, izvršile bi se druge pretrage da se ustanovi je li se proširio na uobičajena mjesta poput jetre, kao na primjer rendgensko, ultrazvučno ili CT- snimanje. Mogli bi vas uputiti i na daljnje krvne pretrage da bi se ustanovilo kako funkcioniraju jetra i da bi se izmjerila razina tvari u krvi koja se zove karcinoembrionski antigen, koji se često nalazi u koncentraciji većoj od normalne u prisutnosti raka obodnog i zadnjeg crijeva, osobito ako se proširio.