Sezonska potištenost

Afektivni poremećaj povezan s godišnjim dobima je krajnji oblik sezonske potištenosti (»zimske potištenosti«) koji donosi mrtvilo, bolesnu ravnodušnost i ograničava normalno funkcioniranje. Tek nedavno prepoznat je kao zaseban poremećaj, no od 1982. godine mnogo se naučilo o samom poremećaju i o načinima njegova liječenja. Osobe koje boluju od ovog poremećaja prolaze kroz velike promjene raspoloženja, kao da su podijeljene na »ljetnu osobu« i »zimsku osobu«.
lako se druga vrsta poremećaja može javiti ljeti, najrašireniji oblik započinje postupno, krajem kolovoza ili početkom rujna te traje do ožujka ili početka travnja, kad se simptomi počinju povlačiti. Poznato je da bolesnici produžuju spavanje i po četiri sata na noćte se udebljaju više od 10 kilograma u nastojanju da »prespavaju zimski san«.
Od ovog afektivnog poremećaja žene obolijevaju četiri puta češće nego muškarci, a obično se javlja u određenim obiteljima.
Zemljopisni položaj, dakako, ima najveću ulogu u podložnosti ovom poremećaju. Što se živi bliže jednom od polova, to je veća učestalost. Tako, primjerice, za ljude koji žive u Kanadi i sjevernom dijelu SAD-a vjerojatnost pojave afektivnog poremećaja povezanog s godišnjim dobima osam je puta veća nego za one koji žive u sunčanim, južnim krajevima poput Floride ili Meksika.

Simptomi

Svi ovi simptomi, ili neki od njih, javljaju se tijekom jeseni i zime. Katkad do afektivnog poremećaja povezanog s godišnjim dobima dolazi u ljeto, no simptomi su tada suprotni - smanjeno, umjesto pojačano hranjenje i spavanje.

  • depresija, nedostatak životne radosti, pesimizam glede budućnosti
  • gubitak energije, tromost, otupjelost
  • produženo spavanje, otežano jutarnje ustajanje
  • otežano obavljanju svakodnevnih poslova: teškoće u pravodobnom dolaženju na posao, zadaće koje se inače lako obavlja sada se čine nemogućima
  • pojačani tek, dobivanje na težini
  • neodoljiva potreba za ugljikohidratima
  • želja za izbjegavanjem ljudi
  • razdražljivost, napadaji plača
  • smanjenje spolne želje
  • samoubilačke misli ili osjećaji

Djeca i mladi:

  • umor i razdražljivost
  • napadaji bijesa
  • otežano usredotočavanje
  • nejasne pritužbe da se osjećaju loše
  • izražena neodoljiva potreba za nezdravom hranom

Obratite se liječniku

  • ako se s nastupom jeseni i zime u vas ili vašeg djeteta pojave neki od ovih simptoma te se čini da se ublažavaju ili povlače s približavanjem proljeća i ljeta.

Uzroci

Mišljenja istraživača o točnom uzroku afektivnog poremećaja povezanog s godišnjim dobima podijeljena su, no smatra se da bi mogao imati više uzroka. Trenutno najvjerojatnije objašnjenje odnosi se na neurotransmiter serotonin koji tijekom kratkih zimskih dana dostiže najnižu koncentraciju u ključnim dijelovima mozga, uzrokujući depresiju. Bez obzira na kemijske čimbenike, ovaj poremećaj pokreće nedostatna količina prirodnog svjetla, a pogoršava ga stres.
U djece se jesenski poremećaj javlja s početkom škole te ga je teško razlikovati od drugih mogućih uzroka promjene raspoloženja, lako ga liječnici i roditelji često previde, afektivni poremećaj povezan s godišnjim dobima treba uzimati u obzir kao mogući uzrok tegoba.

Liječenje

Najučinkovitiji način liječenja ovog poremećaja je liječenje svjetlom, katkad u kombinaciji s antidepresivnim lijekovima ili psihoterapijom, ili oboje.

Prehrana

Ljudi koji boluju od ovog poremećaja skloni su previše jesti zimi, s osobito snažnom potrebom za slatkišima. Jedan stručnjak za afektivni poremećaj povezan s godišnjim dobima preporuča oboljelima izbjegavanje hrane bogate ugljikohidratima između obroka te umjesto toga preporuča uravnoteživanje unosa ugljikohidrata i bjelančevina ili ograničavanje unosa hrane bogate ugljikohidratima na samo jedan uravnoteženi obrok na dan.

Konvencionalna medicina

Liječenje svjetlom može se primjenjivati na različite načine te se mogu rabiti različite vrste kutija za svjetlo, izvora svjetla sa štitnicima i svjetiljaka, s ciljem da se u oči unosi dodatno svjetlo. Pazite da filtri kutija za svjetlo zaustavljaju štetne ultraljubičaste zrake.
Kod najraširenijeg liječenja svjetlom, osoba sjedi ispred snažnog izvora fluorescentnog svjetla (10 000 luksa - oko 10 do 20 puta jačeg od običnog kućnog svjetla) u razdobljima od 15 minuta do sat i pol na dan. Kutija se postavi na stol ili klupu gdje osoba može nešto raditi, čitati ili telefonirati.

Drugi izvori svjetla uključuju veće kutije koje stoje na podu, štitnike na koje su pričvršćeni izvori svjetla te simulatori zore - svjetla koja su tako programirana da se u zimska jutra uključuju kraj kreveta prije zore.
Stručnjaci upozoravaju da kućna izrada kutija za svjetlo može biti opasna zbog oštećenja koja može izazvati ultraljubičasto svjetlo.
Budući da je afektivni poremećaj izazvan godišnjim dobima jedan oblik depresije, primjenjuju se razne vrste antidepresiva. Lijekovi koji se trenutno smatraju najboljima su selektivni inhibitori ponovne pohrane serotonina jer reguliraju razine serotonina u mozgu, a pritom izazivaju manje nuspojava od mnogih drugih antidepresiva.

Alternativni načini liječenja

Kod ovog poremećaja može pomoći tjelovježba kao i mnogi drugi psihosomatski načini liječenja depresije. Isto tako, masaža može biti korisna nadopuna drugim načinima liječenja. Da biste vidjeli pomaže li vam masaža, pokušajte s tri ili četiri masaže, jer jedna masaže nije dovoljna za prosuđivanje.
Stoljećima su iscjelitelji smatrali da određena električna emitiranja u atmosferu - negativni ioni - poboljšavaju raspoloženje i zdravlje osobe. Posljednjih 30 godina znanstvenici su razvili male naprave koje emitiraju negativne ione u atmosferu prostorije. Čini se daje negativni ionizator posebno koristan za ljude koji boluju od afektivnog poremećaja povezanog s godišnjim dobima (jedno je istraživanje pokazalo 58 postotno smanjenje depresije) te može biti korisna nadopuna liječenju svjetlom i lijekovima.

Liječenje kod kuće

Prošećite u vrijeme ručka, kad je sunce visoko na nebu. Sto više vremena provodite napolju.
Što više vježbajte.
Provodite zimske praznike u krajevima gdje su dani dugi.
Povećajte količinu prirodnog svjetla u svom domu tako da podrežete niske grane drveća u blizini kuće te živicu oko prozora.
Zidove obojite svjetlijim bojama.
Utoplite se i uživajte u dobrim stranama zime kao što su otvoreno ognjište, knjige, glazba.
Ako sve drugo nema uspjeha, a to vam je izvedivo, preselite se u krajeve sa sunčanijom klimom.

Dijagnostički postupci

Budući da za dijagnosticiranje ovog poremećaja ne postoje nikakve laboratorijske pretrage, dijagnoza se postavlja na temelju bolesnikove povijesti bolesti. Treba je postaviti psihijatar koji ima iskustva s ovim poremećajem. Bolesti sa sličnim simptomima koje treba isključiti su smanjena aktivnost štitne žlijezde, kronične virusne infekcije i sindrom kroničnog umora. U djece treba misliti i na zlostavljanje te tjeskobu zbog odvajanja (od roditelja), a u mladih na zloporabu alkohola i droga te tjeskobu.