Svaka obitelj pretrpjela je svoj dio ozljeda koje potječu od sportskih pokušaja ili – paradoksalno – održavanja tjelesne kondicije. U većini slučajeva sportske ozljede su posljedica opterećenja kojem se izlažu kosti ili mišići. Najčešće su ozljede mekog tkiva – mišića, tetiva i ligamenata.
Iščašenje se javlja kad se dvije kosti u zglobu silom razdvoje, a često je praćeno pucanjem ligamenta u zglobu. Bol je izazvana jakim istezanjem mekih tkiva.
Prijelom može biti jednostavan (zatvoren) – kada slomljena kost ostane ispod površine kože i nanese najmanju moguću štetu okolnim tkivima – ili složen (otvoren) – kad kost viri kroz kožu. Gležanj, šaka, ručni zglob i ključna kost česta su mjesta prijeloma.
Ozljede ramena česte su kod sportova koji zahtijevaju pokrete bacanja ili snažan kontakt. Iščašenja su najčešća u ramenom zglobu. Do razdvajanja akromioklavikularnog zgloba dolazi kad popucaju ligamenti koji podupiru ključnu kost. Rotatorna manžeta ili grupa vanjskih obrtača mjesto je gdje se sastaju četiri mišića i vezuju za nadlaktičnu kost; pretjerana upotreba ramena može u tom predjelu izazvati upalu ili pucanje tetiva, rezultirajući tendinitisom rotatorne manžete.
Epikondilitis zahvaća lakat i u pravilu se javlja kod sportova koji zahtijevaju čestu manipulaciju ručnog zgloba i rotaciju podlaktice. Lateralni oblik (koji zahvaća vanjsku stranu lakta) je teniski lakat. Medijalni epikondilitis uključuje unutrašnju stranu lakta. Ozljede donjeg dijela leđa, poput pucanja mišića, česte su kod sportova koji uključuju puno savijanja. Svojstva velike brzine i punog kontakta kojima se odlikuju hokej i američki nogomet često izazivaju ozljede vrata i kralježnice, poput iskliznuća diska, kod kojega se međukralježnička pločica pomaknula iz ravnine kralježnice.
Uslijed silovitih pokreta nogu, uključujući okretanje, izvijanje i širenje, može puknuti mišić primicač (istegnuće u slabinama), koji povezuje nogu sa stidnom kosti.
Koljena su uključena u neke od najčešćih ozljeda donjeg dijela tijela. Stalno skakanje može za posljedicu imati pucanje tetive neposredno ispod čašice koljena, ili patele (ivera), izazivajući tako patelarni tendinitis, ili skakačko koljeno. Koljena mogu pretrpjeti i druge ozljede, poput pucanja meniska, komadića hrskavice u zglobu koljena između bedrene i lisne kosti.
U nozi ili ruci moguće je iznenadno pucanje mišićnih vlakana do kojega dolazi nakon pretjerane sportske aktivnosti (obično u bejzbolu) i rezultirajućeg nakupljanja tekućine u mišiću, koje izaziva bolove, osjetljivost i lokalno oticanje (popularni naziv ozljede je charley horse).
Povećano zanimanje za trčanje i treniranje krosa dovelo je do usporednog rasta ozljeda noge, uključujući bolove u potkoljenici, tendinitis (upalu tetive) i prijelome izazvane opterećenjem (prijelome zamora ili stresfrakture) osobito kod goljeničnih ili lisnih kosti. Ako je neprestano izložen opterećenju od produženog stajanja, trčanja ili hodanja, prijelom izazvan opterećenjem može dovesti do većeg prijeloma.
Stopalo često strada od ozljede zato što mora nositi težinu cijeloga tijela. Plantarni fasciitis često pogađa neiskusne trkače, izazivajući bolove duž unutrašnje strane pete i duž svoda stopala, kojiput praćene ukočenošću i obamrlošću pete. Sličan problem, marš-fraktura, javlja se u kostima stopala kad se krajnjem opterećenju (trčanje, hodanje) neprestano izlaže gornji dio tabana.
Simptomi
- Bol, neugoda, otežano kretanje, osjetljivost i moguće oticanje mogu ukazivati na neki oblik ozljede mišića ili ligamenta, kao što su uganuće ili istegnuće.
- Bol, otok, osjetljivost ili izobličenost mogu ukazivati na prijelom.
- Bol, otežano kretanje, izobličen izgled i oteklina na zglobu simptomi su iščašenja. Lokalizirana bol neposredno ispod čašice koljena može biti znak patelarnog tendinitisa. Kod adolescenata ova pojava može ukazivati na Osgood-Schlatterovu bolest ako je praćena oticanjem.
- Bol u laktu, često praćena osjetljivošću unutrašnjeg ili vanjskog dijela lakta i podlaktice, a moguće i slabim i bolnim stiskom, može ukazivati na epikondilitis.
Obratite se liječniku
- ako vam mišići postupno slabe bez očigledna razloga; možda se radi o neurološkom problemu ili nekom drugom poremećaju za koji se valja odmah pobrinuti.
- ako imate kronično grčenje mišića, lako se najčešće radi o bezazlenoj pojavi, ono isto tako može biti znak ozbiljnih problema, poput krvnih ugrušaka, ograničenog protoka krvi ili oštećenja živaca.
- ako mislite da je oteklina ili podbuhlost izazvana prijelomom, iščašenjem, pucanjem mišića ili ligamenta, ili pak oštećenjem hrskavice. Ako ga na vrijeme ne liječi liječnik, ozlijeđeni predio mogao bi pretrpjeti trajno oštećenje.
Uzroci
Razdvajanje akromioklavikularnog zgloba posljedica je naglog, iznenadnog udara po stranici ramena ili ispruženoj ruci. Istrošenost na rotatornoj manžeti ili skupini vanjskih obrtača, koja uzrokuje tendinitis rotatorne manžete, može se javiti ako stalno sudjelujete u sportovima koji zahtijevaju kretnje iznad glave poput one pri teniskom servisu. Medijalni epikondilitis uzrokovan je traumatskom, ponavljanom kretnjom ruke, kao kod bacanja u bejzbolu. Naglo, silovito iskretanje lakta ili neprestano povlačenje i istezanje, naprezanje mišića podlaktice može izazvati ovo stanje.
Mišićni grč je obično izazvan naglim, akutnim prenaprezanjem noge, ali uzroci mogu biti i nedostatak minerala, neravnoteža hormona, naslage kalcija u mišićima ili dehidracija. Neravnoteža mišića, pogrešno držanje noge ili trčanje po tvrdom u neprimjerenoj obući mogu biti uzrok prijelomu od opterećenja. Čvrsto stegnuti mišići stražnje strane natkoljenice (»hamstrings«) mogu pridonijeti tegobama s križima, a stegnute Ahilove tetive mogu prethoditi slučajevima upale tetive na stopalu i gležnju.
Liječenje
Liječenje sportskih ozljeda ima za cilj ublažiti bolove, ponovno uspostaviti pravilan položaj i funkciju kosti i vratiti organizam u potpunu sportsku kondiciju.
Prevencija
Prije nego što se počnete baviti nekim sportom ili se uključite u program vježbanja, otiđite na liječnički pregled, osobito ako ste stariji od 40 godina.
Sportske ozljede obično su posljedica slabe kondicije mišića. Morali biste obaviti 10-minutno zagrijavanje – trčanje na mjestu ili poskakivanje – prije sportske aktivnosti da biste povećali tjelesnu temperaturu i smanjili vjerojatnost ozljeda mišića. Istezanjem nakon treninga spriječit ćete osjetljivost i bolove po cijelome tijelu sljedećega dana. Bavite se svojim omiljenim sportom ili tjelovježbom barem tri puta tjedno da biste održali pravu kondiciju.
Akupunktura
Ako je primjenjuje stručnjak, akupunktura može biti korisna kod liječenja sportskih ozljeda i umirujućeg djelovanja na tijelo nakon napornog treniranja. Pokazalo se da smanjuje bolove i oticanje i da bi je trebalo primjenjivati što je moguče prije nakon što dođe do ozljede.
Rad na tijelu
Masaža ublažava bolove, osobito je korisna kod upale tetive i epikondilitisa, a može ublažiti i bolove u mišićima. Ukoliko ih primjenjuje stručna osoba, Alexanderova tehnika, rolfing i Feldenkraisova metoda mogu biti korisne.
Homeopatija
Arnica (12c) se može uzimati svakih 10 minuta tijekom 1 ili 2 sata, dok ne prođe šok prijeloma, a zatim svakih 8 sati tijekom sljedeća dva ili tri dana. Ako se uzima svakih 8 do 12 sati najviše tri dana, Ruta (12c) može pospješiti zacjeljivanje nakon iščašenja. Simptome uganutog gležnja može ublažiti Rhus toxicodendron (12c), koji se uzima četiri puta na dan najduže tjedan dana.
Hidroterapija
Voda je savršeno mjesto za treniranje sportašima koji se oporavljaju od ozljeda. Kretanjem u vodi osigurava se otpor mišića bez naprezanja zglobova.
Prehrana
Mnogi stručnjaci savjetuju sportašima prehranu bogatu ugljikohidratima i siromašnu mastima kako bi povećali razinu energije i unaprijedili snagu mišića. Vitamin E, oralne ili površinske primjene, može štititi od oštećenja mišića tijekom vježbanja. Magnezij pomaže održati rastezljivost mišića, koja smanjuje podložnost ozljedama. Za prijelome kosti mogu pomoći vitamin skupine B i cink.
Konvencionalna medicina
Većina manjih ozljeda mekog tkiva najbolje se liječi mirovanjem, ledom, zavojima i podizanjem u povišeni položaj. Ozljede poput tendinitisa i plantarnog fasciitisa obično zahtijevaju mirovanje i rehabilitacijski program da bi se zadržala rastezljivost i snaga. Acetilsalicilna kiselina (npr. aspirin) ili ibuprofen mogu smanjiti bolove i upalu koja prati ova stanja.
Ovisno o jačini bolova, liječnik može liječiti vaš epikondilitis injekcijom kortikosteroida, nesteroidnim protuupalnim lijekovima (NSPL), poput ibuprofena ili acetilsalicilne kiseline (npr. Aspirin) Može se propisati i fizikalna terapija.
Za akutne bolove kao posljedicu razdvajanja akromioklavikularnog zgloba, nekoliko prvih dana može se propisati kodein. Nakon toga za kronične bolove može se uzimati aspirin i nesteroidno protuupalno sredstvo. Liječnik vam može imobilizirati ozlijeđeni predio trokutastom maramom.
Ako je moguće, kosti iščašenjem izbačene iz zgloba rukom se vrate na mjesto. Ako to nije izvedivo, možda će biti potrebna operacija, nakon koje se zglob imobilizira sve dok ne postane stabilan.
Ako je nužno, prijelom se liječi redukcijom, postupkom u kojemu se krajevi slomljene kosti rukama namjeste tako da se rubovima dodiruju u svojem izvornom položaju. Postupak se može izvesti kirurški ili bez zarezivanja kože. Ozbiljniji prijelomi se vraćaju u prvotni položaj i zadržavaju u tom položaju metalnim iglama ili vijcima, pločicama i šipkama koje se stavljaju u kosti ili na njih.
Marš-fraktura obično se liječi stavljanjem stopala u gips ili longetu; morate ga odmarati tri do šest tjedana.
Liječenje kod kuće
Nadoknađivanje tekućine izgubljene znojenjem pomoću sportskog napitka s ugljikohidratima i elektrolitima pomaže u sprečavanju grčeva.
Led smanjuje otekline; jednako tako može poslužiti i vrećica smrznutog povrća. Nemojte upotrebljavati smrznuto kemijsko sredstvo; ono je mnogo hladnije nego smrznuta voda. Umotajte led ili vrećicu smrznutog povrća u vlažan ručnik ili krpu tako da vam ne bude izravno na koži.
Topli oblog može ublažiti bolove u mišićima, osobito prije masaže i istezanja.
Za ublažavanje grčeva podignite zahvaćeni predio u povišeni položaj kako biste usmjerili krvotok prema srcu.
Ako su mišići bolni dan nakon žestokog treninga, namačite se u vrućoj kupki i odmarajte bolni dio tijela.
Dijagnostički postupci
Osnovna procjena ozljede počinje s poviješću bolesti i pregledom. Možda će vas uputiti na rendgensko snimanje kako bi se provjerilo ima li na kostima prijeloma, iščašenja i drugih ozljeda. Skeniranje kosti je visokoosjetljiva pretraga kojom se može otkriti prijelome izazvane opterećenjem koji se možda ne vide na rendgenskim snimkama.
Artroskopija, ultrazvuk i magnetska rezonancija (MRI) uglavnom se koriste za zglobove. Artroskopijom se pomoću sićušne kamere u unutrašnjosti vrlo male cijevi, nazvane artroskop, pregledava unutrašnjost zglobova; korisna je i kod dijagnosticiranja i saniranja nekih ozljeda zglobova (na primjer, kroz istu cijev mogu se ukloniti komadići hrskavice). Ultrazvučno skeniranje služi se zvučnim valovima da bi se stvorila slika koju liječnik može gledati na monitoru. Magnetskom rezonancijom stvaraju se odlične slike mekanog tkiva, što omogućuje dijagnosticiranje oštećenja mišića, ligamenata i tetiva.
Način života
Zagrijavanjem prije tjelovježbe možete opustiti zglobove i meko tkivo. Razne vrste remenja i učvrsnih zavoja koji se nose tijekom vježbanja mogu zaštititi zglobove i meko tkivo i stabilizirati zglob ili tetivu koja izaziva nelagodu. Savjetujte se s liječnikom ili fizioterapeutom. Da biste izbjegli ozljede gležnja, uvijek nosite primjerenu obuću koja ga dobro štiti i podupire.