Zdravo srce čudo je učinkovitosti; pravilnim, snažnim stezanjima svoje 4 komore, svake minute protjera otprilike 5 litara krvi kroz tijelo. Svaki otkucaj srca zapravo se sastoji od dva otkucaja; jednog u gornjim komorama tj. pretklijetkama te drugog u donjim komorama, tj. klijetkama. Stezanja izazivaju električni impulsi koje proizvodi sinusatrijski (SA) čvor, specijalizirana nakupina tkiva smještena u desnoj pretklijetki.
Svaki poremećaj normalnog ritma otkucaja srca naziva se srčanom aritmijom, odnosno nepravilnim kucanjem srca. Gotovo svaki čovjek prije ili kasnije osjeti neki oblik srčane aritmije, a najčešće blagu palpitaciju ili »preskakanje« otkucaja. (U stvarnosti, ono što doživljavamo kao preskočeni otkucaj jest zapravo preuranjeni otkucaj iza kojega slijedi jedna ili dvije sekunde stanke, a zatim razmjerno snažan otkucaj srca. Ovaj, uvjetno rečeno, odgođeni otkucaj doživljavamo kao preskakanje otkucaja.) Blage, povremene nepravilnosti ove naravi u pravilu su bezopasne. U slučaju učestale aritmije potrebno je savjetovati se s liječnikom.
Dvije su glavne skupine srčanih aritmija; tahikardija ili ubrzano kucanje srca i bradikardija ili usporeno kucanje srca. (Oba ova poremećaja odnose se isključivo na iznimno ubrzavanje ili usporavanje rada srca, a ne na uobičajene promjene ritma izazvane mirovanjem ili tjelesnim naporima). Kad tijelo miruje, srce kuca brzinom od otprilike 60 do 100 otkucaja u minuti. Tahikardija je poremećaj pri kojem srce kuca brzinom većom od 100 otkucaja u minuti, a bradikardija kad ta brzina iznosi manje od 60 otkucaja u minuti. Oba poremećaja mogu biti povremene ili trajne naravi.
Tahikardija je češći oblik srčane aritmije. Neke tahikardije nastaju u pretklijetkama tj. atrijima, a neke u klijetkama, tj. ventrikulima. Aritmije klijetki u pravilu su teža oboljenja. Štoviše, iznenadna smrt uslijed bolesti srca u najvećem je broju slučajeva posljedica aritmije klijetke, a ne srčanog udara, kao što se to svojevremeno vjerovalo. Posebice je opasna fibrilacija klijetki koja nastaje kad se, uslijed neusklađenog rada, klijetke počnu grčiti te srce gotovo posve prestaje pumpati krv. Ovaj poremećaj može izazvati smrt u roku nekoliko minuta ako se grčenje klijetki ne zaustavi.
Bradikardija može nastati kao posljedica oštećenja živčanog snopa koji kontrolira kucanje srca, oštećenja sinusatrijskog čvora u kojemu nastaju električni impulsi ili poremećaja u prijenosu tih električnih impulsa kroz unutrašnjost srca. U slučaju ovog posljednjeg poremećaja, koji nazivamo srčani blok, električni impulsi ne stižu do klijetki uslijed otežane ili prekinute provodljivosti. Prijenos impulsa može biti u potpunosti zapriječen ili se može povremeno prekinuti. U najgorem slučaju, električna aktivnost u srcu potpuno prestaje, a s time i kucanje srca.
Simptomi
- Imajte na umu da su povremene i izolirane srčane aritmije česta i u pravilu bezopasna pojava. Znakovi ozbiljnije aritmije su sljedeći.
- U slučaju tahikardije ili izrazito ubrzanog kucanja srca:
- učestala palpitacija srca, opisana kao neugodan osjećaj i svijest o kucanju srca; palpitacije se mogu osjetiti kao jako bilo na vratu, »lepet« srca, treptanje, bubnjanje, lupanje ili ubrzano kucanje u prsima.
- neugodan osjećaj u prsima, slabost, nesvjestica, znojenje, otežano disanje, zbunjenost ili vrtoglavica
- U slučaju bradikardije ili neprirodno usporenog ritma kucanja srca:
- umor, otežano disanje, vrtoglavica ili gubitak svijesti
Obratite se liječniku
- ako često osjećate nepravilan rad srca ili ako taj osjećaj izaziva neugodu. Svaka dugotrajnija ili snažnija srčana aritmija mora se temeljito ispitati kako bi se utvrdila narav poremećaja.
- ako tijekom uporabe lijeka za ublažavanje jednog oblika srčane aritmije primijetite novi oblik nepravilnosti rada srca. Neki antiaritmici mogu pogoršati prvobitni poremećaj.
- ako tijekom uporabe antiaritmika primijetite nepoželjne popratne pojave poput vrtoglavice, mučnine, povraćanja, zamagljenog vida, zvonjave u ušima, proljeva, gubitka teka ili svijesti. Promjena lijeka vjerojatno će ispraviti ove nepravilnosti.
Uzroci
Bilo kakav poremećaj koji utječe na građu srčanog mišića ili njegovih zalistaka ili koji remeti električnu aktivnost srca, može dovesti do srčane aritmije. Slijedom te činjenice, postoje mnogi oblici srčanih bolesti koji dovode do aritmije. Teže koronarno oboljenje srca vrlo je čest uzročnik tegoba. Ono dovodi do oštećenja srčanog tkiva, što može prekinuti prijenos električnih impulsa. Urođena srčana oboljenja, oboljenja srčanog mišića, oboljenja srčanih zalistaka i druge bolesti, poput tegoba s plućima ili hipertireoze, također mogu izazvati srčanu aritmiju. U nekim slučajevima vanjski čimbenici poput električnog udara ili teže ozljede prsnog koša također izazivaju aritmiju.
Aritmije klijetki najčešće su posljedica srčanog oboljenja, a vrlo često i uobičajena komplikacija nakon srčanog napadaja. Aritmije pretklijetki također su u pravilu povezane s oboljenjima srca, iako vrlo često imaju sasvim drugi uzrok ili se javljaju bez naizgled jasnog razloga. Fibrilacija pretklijetki često se pove¬zuje s povišenim krvnim tlakom. Mnogi slučajevi bradikardije povezani su s pojavom srčanog bloka. Nepravilnosti u radu vegetativnog živčanog sustava (koji upravlja tjelesnim funkcijama koje ne ovise o našoj volji, uključujući kucanje srca) mogu biti jedan od uzroka srčane aritmije. Pravilan rad vegetativnog živčanog sustava ovisi o vrlo finoj ravnoteži između simpatičkih živaca, koji ubrzavaju rad tjelesnih funkcija i parasimpatičkih živaca, koji ih usporavaju. Moždani udar katkad poremeti tu ravnotežu, a jedna od posljedica u tom slučaju je i srčana aritmija.
Iznenadna infuzija određenih kemijskih tvari ili hormona u krvotok također može poremetiti ritam rada srca. Mnoge vrste droga, uključujući kofein, nikotin, alkohol, kokain ili stimulativna sredstava u spreju, dovode do,ubrzanja ili drugih poremećaja ritma rada srca. Isti učinak imaju pojave koje izazivaju pojačano lučenje adrenalina (također poznatog kao epinefrin) poput šoka, straha ili tjeskobe.
Liječenje
Jednom kad je srčana aritmija potvrđena, vaš će liječnik odlučiti prema naravi poremećaja je li potrebno medicinsko ili kirurško liječenje. Oblik liječenja koje će liječnik primijeniti ovisi o vrsti aritmije, ali i o pacijentovoj dobi, tjelesnoj kondiciji i povijesti srčanih tegoba.
Prevencija
Ograničite potrošnju kofeina, nikotina, alkohola i drugih stimulansa jer ubrzavaju rad srca. Ako ste i prije imali napadaje tahikardije, morali biste u potpu¬nosti izbjegavati ove tvari. Smanjite stres tjelovježbom, meditacijom ili nekom drugom tehnikom koja vam odgovara. Ako patite od nekog oblika srčanih tegoba, poduzmite odgovarajuće mjere kontrole. Na taj način također ćete spriječiti ili regulirati srčanu aritmiju.
Aromaterapija
Dodatak ulja agruma vodi za kupanje može zaustaviti blaže treperenje srca. Pokušajte s nekoliko kapi ulja od narančinog cvijeta.
Kinesko ljekovito bilje
Brojne kombinacije kineskog ljekovitog bilja koriste se za liječenje simptoma srčane aritmije, iako neke biljke, poput kositernice (Ephedra sinica) mogu dovesti i do pogoršanja poremećaja. U svakom slučaju savjetujte se s ovlaštenim stručnjakom i obavijestite svog liječnika o svim biljnim preparatima koje koristite.
Liječenje ljekovitim biljem
Mnoge vrste ljekovitog bilja sadrže tvari koje pospješuju rad srca i održavaju njegov normalan ritam. Neke, poput grimizne pustikare (,Digitalis purpurea), imaju izuzetno jak učinak te se ne smiju koristiti bez stručnog nadzora. Crveni glog (Crataegus laevigata), blaga ali učinkovita biljka, najpogodnija je za samostalnu uporabu. Crveni glog izaziva širenje krvnih žila i potiče rad srčanog mišića, čime ublažava aritmiju. Stavite 2 do 3 žličice crvenog gloga u jednu šalicu kipuće vode. Pijte 4 šalice na dan.
Homeopatija
Homeopatska medicina nudi lijekove za brzo, ali i dugoročno liječenje blagih aritmija. Lachesis, Digitalis i Aconite neki su od lijekova koji se koriste za ublažavanje treperenja srca. Savjetujte se sa stručnjakom kako bi vam preporučio potrebne količine ovih preparata.
Psihomatsko liječenje
Tehnike opuštanja mogu pomoći u sprečavanju ili reguliranju određenih oblika srčane aritmije, time što smanjuju opterećenje koje dovodi do ubrzavanja, a katkad i poremećaja ritma kucanja srca. Aktivnosti koje vam mogu pomoći da se opustite, poput meditacije ili joge, vrlo su brojne. Istražite koja vrsta aktivnosti vam najviše odgovara i budite ustrajni. Blagotvoran učinak tehnika opuštanja vidljiv je tek nakon određenog vremenskog razdoblja.
Prehrana
Kalcij, magnezij i kalij imaju presudnu ulogu u održavanju rada srca. Manjak ovih minerala može izazvati pojavu srčane aritmije. (I višak može izazvati tegobe, posebice višak kalcija). Intravenskim uzimanjem magnezija može se korigirati tahikardija i brojni drugi oblici srčane aritmije. Nalazimo ga u orasima, mahunarkama, soji, mekinjama, tamnozelenom povrću i ribi. Mnoge vrste voća i povrća važni su izvori kalija. Imajte na umu da pretjerana potrošnja soli ili zasićenih masnoća te sredstava za mokrenje i sredstava za otvaranje (laksativa) može iscrpiti zalihe kalija i magnezija u vašem organizmu.
Konvencionalna medicina
U slučaju blagog poremećaja liječnik će predložiti neke mjere za nadzor srčane aritmije koje možete samostalno primijeniti. Ako je to potrebno, propisat će vam lijekove, a njihov izbor uvjetuju oblik aritmije, povijest bolesti pacijenta te postojanje drugih srčanih tegoba. Lijekovi koje nazivamo antiaritmici, a također i pripravci digitalisa, imaju vrlo snažno djelovanje pa se njihova uporaba mora pomno nadzirati kako ne bi izazvali nepoželjne popratne pojave. Antiaritmici se često koriste u kombinaciji s elektrofiziološkim testovima kako bi se utvrdila njihova učinkovitost te moguća pojava neželjenih reakcija.
Primjena kontroliranog električnog udara radi suzbijanja srčane aritmije i uspostave normalnog ritma otkucaja srca česta je u hitnim slučajevima. Nakon šoka propisuje se uporaba lijekova. Kontrolirani električni šok može se primijeniti u slučaju kad pacijent ne reagira na lijekove ili kad liječnik procijeni da je potrebna hitna intervencija zbog postojanja drugih srčanih tegoba.
Katkad se aritmije mogu kontrolirati trajnim ili barem dugotrajnim ugrađivanjem različitih uređaja za elektrostimulaciju srca. Ljudi koji boluju od simpto- matične bradikardije u pravilu nose ugrađen pacemaker, odnosno elektrostimulator srca. Ljudi skloni tahikardiji klijetki često imaju ugrađen kardiovertor, pločicu s elektrodom koja u slučaju potrebe omogućava automatsku primjenu kontroliranog električnog udara, dok se pacemaker defibrilator ugrađuje pacijentima sklonim i tahikardiji i bradikardiji jer može povratiti, ali i održavati zdrav i ujednačen ritam otkucaja.
Nekad su nužni složeniji zahvati. Ako je određeno područje srčanog tkiva odgovorno za pojavu aritmije, tehnika koju nazivamo kateterska ablacija može korigirati taj poremećaj. Radiovalovi sprave koja se uvlači venama ili arterijama doslovce uništavaju područje problematičnog tkiva i time ga stavljaju izvan pogona. U nekim slučajevima potrebna je otvorena operacija srca kako bi se uklonio djelić srčanog tkiva.
Alternativni načini liječenja
Za hitne intervencije, ali i dugoročnu prevenciju težih pojava srčane aritmije, morali biste se obratiti kardiologu. Alternativni oblici liječenja mogu dopuniti, ali nikako zamijeniti konvencionalne načine liječenja težih srčanih oboljenja. Dopunska potpora koju pruža alternativno liječenje može, primjerice, ublažiti vašu ovisnost o antiaritmicima, a u slučaju lakše srčane aritmije neki oblici alternativnog liječenja vjerojatno mogu samostalno izliječiti poremećaj.
Liječenje kod kuće
U slučaju tahikardije, najbolji lijek je mirovanje. Duboko udahnite i opustite se.
Nježnim pritiskom na ispupčenu karotidnu arteriju može se zaustaviti napadaj tahikardije. Zamolite liječnika da vam objasni točan položaj arterije i točan način primjene pritiska.
U slučaju aritmije pretklijetke pokušajte primijeniti »vagalni manevar«. Sjednite, savijte se u struku prema naprijed, zadržite dah i potom se napregnite kao da želite napuhati balon. Time ćete prebaciti kontrolu sa simpatičkog živčanog sustava, koji ubrzava tjelesne funkcije, na parasimpatički živčani sustav, koji ih usporava.
Dijagnostički postupci
Elektrokardiografija (EKG, odnosno mjerenje električne aktivnosti srca), daje najtočniju dijagnozu srčane aritmije. Međutim, EKG je učinkovit samo ako se arit¬mija javi tijekom samog mjerenja, što nije čest slučaj. Ako sumnjate na srčanu aritmiju, liječnik vam može postaviti Holterov monitor i poslati vas kući. Ovaj prijenosni uređaj bilježi električnu aktivnost srca u razdoblju od 24 sata.
Testovi koji i sami izazivaju srčanu aritmiju olakšavaju postupak dijagnosticiranja. Test opterećenja na pokretnoj podlozi, primjerice, može izazvati aritmiju koja je u normalnim okolnostima posljedica velikog tjelesnog napora. Elektrofiziološki testovi također su vrlo korisni u dijagnosticiranju aritmije. Male elektrode provučene venama i arterijama te smještene u različite točke u srcu bilježe prijenos električnih impulsa. »Zemljovid« električne aktivnosti koji time dobijemo sadrži podatke o mjestu, smjeru i brzini impulsa tako da liječnici mogu utvrditi podrijetlo poremećaja i mjesto gdje dolazi do ometanja prijenosa signala.
Način života
Ritam otkucaja srca ubrzava se pri tjelesnoj aktivnosti, a nakon njenog prestanka vraća se u normalne vrijednosti. Ljudi koji nemaju naviku tjelovježbanja najčešće imaju ritam od 80 otkucaja u stanju mirovanja, a tjelesno aktivni ljudi između 60 i 65 otkucaja u minuti. Tjelovježba također pospješuje uklanjanje viška adrenalina, hormona koji srce, ali i ostatak organizma, dovodi u stanje uzbuđenosti.
Nikotin je stimulativno sredstvo i može izazvati aritmiju kod osjetljivih osoba. Ako vam je dijagnosticirana tahikardija, morali biste prestati pušiti.