Srčane bolesti

Ljudsko srce nevjerojatno je izdržljivo. Riječ je o milijardama otkucaja tijekom jednog prosječnog ljudskog života. Pa ipak, kao i drugi dijelovi tijela, srce je podložno kvarovima. Srčane bolesti razlikuju se po svojoj naravi i ozbiljnosti. Mogu biti prolazne ili kronične, postupne ili iznenadne, neugodne ili smrtonosne. Neki oblici srčanih oboljenja, blisko povezani s prehrambenim i drugim životnim navikama, mogu se spriječiti. Ostali su posljedica genetskog naslijeđa, infekcija ili drugih čimbenika izvan naše kontrole. U prosjeku, od petorice Amerikanaca, dvojica umiru od srčanih bolesti. Svakodnevno od istog uzroka umire 2500 ljudi. Srećom, broj smrtnih slučajeva je u stalnom padu, zahvaljujući boljoj medicinskoj skrbi i programima obrazovanja javnosti o faktorima rizika.
U nastavku su opisani najčešći oblici srčanih bolesti. Također provjerite poglavlja koja su posvećena pojedinim srčanim bolestima.

SRČANE ARITMIJE

Srčane aritmije su poremećaji uobičajenog ritma kucanja srca. Nepravilnosti se javljaju u mnogim oblicima, od kojih svaki ima vlastite uzroke i načine liječenja. Teže aritmije često su posljedica drugih srčanih oboljenja, iako se mogu javiti i nezavisno o njima

KORONARNE BOLESTI SRCA

Koronarne bolesti srca najčešći su oblik srčanih oboljenja. Riječ je o začepljenju koronarnih arterija, što dovodi do usporavanja dotoka krvi u srce, a time i do pomanjkanja neophodnog kisika. Ova su oboljenja u pravilu posljedica ateroskleroze, upalnog procesa koji nekad nazivamo otvrdnjavanje arterija.
Teža koronarna bolest srca može dovesti do kongestivnog zatajenja srca, opće slabosti srca koja smanjuje njegovu sposobnost pumpanja krvi. Koronarna srčana bolest također može izazvati bolne napadaje angine pektoris, srčani udar ili, u najgorem slučaju, iznenadnu smrt.

lako točne okolnosti nastanka koronarne bolesti srca nisu potpuno razjašnjene, najvažniji faktori rizika dobro su poznati. U posebnoj su opasnosti oni kojima obitelj ima povijest srčanih oboljenja. Muškarci su podložniji nego žene, iako nijedan spol nije imun. Dob je također važan čimbenik: i kod muškaraca i kod žena, vjerojatnost pojave srčanog oboljenja značajno raste u dobi iznad 65 godina. Dijabetičari također pripadaju rizičnoj skupini.
Mnogi faktori rizika mogu se ublažiti ili u potpunosti ukloniti. Ljudi koji imaju visok krvni tlak ili visoku razinu »lošeg« kolesterola (LDL ili lipoproteina niske gustoće) često obolijevaju od ateroskleroze i uz nju vezanih poremećaja. Povišen krvni tlak i razina kolesterola mogu se kontrolirati pravilnom prehranom i odgovarajućim načinom života. Pušenje je, nesumnjivo, stvar izbora, imajte na umu da ono značajno povećava opasnost od srčanih bolesti zbog štetnog djelovanja otrovnih tvari iz duhanskog dima na krvne žile. Nikotin ubrzava ritam rada srca, što također ima nepovoljan učinak jer tjera srce na veće napore. Osim toga, nikotin potiče stezanje krvnih žila i porast krvnog tlaka.
Vjerojatnost obolijevanja od srčanih bolesti veća je od prosječne i kod gojaznih ljudi. Njihovi suvišni kilogrami dodatno opterećuju srce i krvne žile. Štoviše, gojazni ljudi često imaju visok kolesterol; djelomice uslijed načina prehrane, ali uglavnom zahvaljujući činjenici daje gojaznost povezana s poremećajem u metabolizmu masnoća.
Budući da tjelovježba štiti zdravlje srca i krvnih žila, način života bez mnogo kretanja također povećava opasnost. Ljudi koji redovito vježbaju u pravilu su mršaviji, imaju niži krvni tlak te višu razinu »dobrog« kolesterola (HDL - lipoprotein visoke gustoće). Tjelovježba učinkovito smanjuje još jedan faktor rizika, stres.
Istraživači definiraju stresne situacije kao one koje izazivaju »bori se ili bježi« reakciju, to jest psihološku pripremu organizma za sučeljavanje s prijetnjom. Budući da tijelo na posljetku ne reagira ni na jedan od ta dva načina, stvara se osjećaj tjeskobe, bespomoćnosti i gubitka nadzora nad situacijom, lako stres nije mjerljiv kao ni njegov utjecaj na razvoj srčane bolesti, postoji mnogo dokaza da dugotrajan i potisnut stres povećava vjerojatnost pojave srčane bolesti i dodatno otežava već postojeće tegobe.

BOLEST SRČANIH ZALISTAKA

Srce ima četiri zaliska: plućni, mitralni, trolisni i aortni. Zalisci se otvaraju i zatvaraju kako bi omogućili ili spriječili protok krvi između četiri srčane komore i krvnih žila koje ih povezuju. Oštećeni se zalistak ne otvara pravilno, što sprečava normalan protok krvi, ili ne zatvara pravilno, što dovodi do djelomičnog propuštanja krvi. Kongenitalna tj. urođena oboljenja srca i razne upale najčešći su uzroci nepravilnog rada zalistaka.
Poremećaj rada zalistaka najčešće se odnosi na mitralni ili aortni zalistak, koji nadziru protok krvi na lijevoj strani srca. Najčešća je bolest mitralnog za¬\liska. Višak tkiva ometa normalno zatvaranje zaliska i dovodi do propuštanja krvi. U većine ljudi ovaj poremećaj nije ozbiljne naravi, ali nekad zahtijeva terapiju lijekovima ili, u rijetkim slučajevima, kirurški zahvat kojim će se spriječiti infekcija zaliska ili stres srca.
Infekcijski endokarditis je upalna bolest koja napada srčane zaliske, a riječ je o infekciji ili upali endokarda, središnjeg sloja srčanog tkiva koje sačinjava srčane komore i zaliske. U pravilu je posljedica bakterijske infekcije, i to najvjerojatnije stafilokoknih i streptokoknih bakterija. Bakterije ulaze u krv i razmnožavaju se u srcu nakon operacije, uslijed bolesti ili intravenske uporabe lijeka. Endokarditis se najčešće javlja u ljudi koji otprije imaju tegobe sa srčanim zaliscima. U pravilu se može izliječiti uporabom antibiotika, a ako se ne liječi, može dovesti do smrti. Ako su srčani zalisci ozbiljno oštećeni uslijed endokarditisa, potrebna je zamjena srčanih zalistaka kirurškim putem.
Reumatski karditis, još jedna bolest koja zahvaća srčane zaliske, bio je vrlo raširen početkom dvadesetog stoljeća, a danas, iako još uvijek nije u potpu¬nosti iskorijenjen, u pravilu se uspješno liječi antibioticima. Reumatski karditis posljedica je oštećenja srčanog mišića i srčanih zalistaka uslijed reumatske groznice koja je i sama povezana sa streptokoknom upalom grla. Simptomi reumatskog karditisa uglavnom se ne javljaju dugi niz godina, ali ako su zalisci pretrpjeli jače oštećenje tijekom groznice, s vremenom će početi nepravilno propuštati ili blokirati protok krvi.
Reumatski karditis izaziva karakteristične šumove srca koji se mogu uočiti tijekom liječničkog pregleda. Kongestivno zatajenje srca i fibrilacija pretklijetki, specifičan oblik srčane aritmije, također su česti oblici komplikacija. U slučajevima težih oblika reumatskog karditisa, zalisci se moraju iznova otvoriti ili zamijeniti kirurškim putem.

BOLESTI OSRČJA

Bolestima perikarda, odnosno osrčja nazivamo svaki poremećaj perikarda, to jest opne koja okružuje srce. Jedno od češćih takvih oboljenja je upala perikarda ili perikarditis. Najčešći uzročnici perikarditisa su virusna infekcija, razne bolesti vezivnog tkiva poput lupusa ili reumatoidnog artritisa ili traume osrčja. Perikarditis se često javlja nakon otvorene operacije srca, a nakupljanje tekućine u perikardu najčešći je njegov simptom. Uz pomoć stetoskopa liječnik može otkriti karakterističan zvuk nalik na grebanje, koji se još naziva i perikardni ton. Akutni slučajevi praćeni su vrućicom i oštrom boli u središtu prsnog koša. Perikarditis se često povuče bez ikakva liječenja ili se uspješno liječi protuupalnim lijekovima poput acetilsalicilne kiseline (npr. Aspirina), a u težim slučajevima i kortikosteroidnim hormonima. Povremeno se mora provesti drenaža osrčja.

KARDIOMIOPATIJE

Oboljenja srčanog mišića (miokarda) poznajemo pod zajedničkim nazivom kardiomiopatije. Uslijed bolesti srčani mišić postaje pretjerano istegnut, zadebljao ili krut. Među mnogim mogućim uzročnicima kardiomiopatije su i bolesti vezivnog tkiva, nasljedne srčane bolesti, poremećaji metabolizma, reakcije na određene lijekove ili otrovne tvari poput alkohola te virusne infekcije. Vrlo često pravi uzrok kardiomiopatije ostaje nepoznat. U svakom slučaju, posljedice su vrlo ozbiljne; srčani mišić postaje preslab za učinkovito pumpanje krvi ili njegovo ukrućivanje sprečava punjenje srca krvlju. Simptomi uključuju bol u prsima, otežano disanje, natečenost nogu i gležnjeva te vrtoglavicu. Kad kardiomiopatija uznapreduje do te mjere da izaziva teže oblike srčane aritmije ili kongestivno zatajenje srca, vjerojatnost dugoročnog preživljavanja postaje vrlo mala. Iznenadna smrt često se povezuje s oboljenjima srčanog mišića. Idiopatska hipertrofijska subaor- talna stenoza je, primjerice, oduzela život mnogim poznatim mladim sportašima. Ako se kardiomiopatija pravovremeno otkrije i počne liječiti, bilo lijekovima ili presađivanjem, simptomi se u velikom broju slučajeva mogu kontrolirati, a zatajenje srca spriječiti još mnogo godina.

UROĐENE SRČANE BOLESTI

Ako išta pođe po zlu u stvaranju srca tijekom prenatalnog razvoja, dijete će se roditi s jednim ili više urođenih srčanih oboljenja. Takva su oboljenja prilično česta pa se na svakih 1000 djece javljaju otprilike kod sedmero.
Njihove prave uzroke teško je identificirati. Geni i čimbenici vezani uz prirodni okoliš koji su prisutni u majčinom tijelu, zasigurno imaju svoju ulogu. Abnormalnosti kromosoma, poput one koja uzrokuje Downov sindrom, povezane su s mnogim urođenim srčanim oboljenjima, kao i infekcije koje majka preboli tijekom trudnoće, poput rubeole.
Urođene srčane bolesti znatno se razlikuju po svome učinku. Neke su vidljive odmah, dok druge ne izazivaju vidljive simptome sve do odrasle dobi. Blaža urođena oboljenja često se isprave sama od sebe, dok ona teže naravi nije moguće ispraviti te nerijetko uzrokuju smrt.. Srećom, mnogi takvi poremećaji mogu se, ako je potrebno, ispraviti kirurškim zahvatom.
Najčešći su razni oblici oštećenja septuma, odnosno pregrade koja razdvaja lijevu od desne strane srca. Drugi čest urođeni poremećaj je plućna stenoza, gdje je jedan od srčanih zalistaka, u ovom slučaju plućni, toliko uzak da je dotok krvi u pluća bitno smanjen. Zalistakse može kirurškim zahvatom djelomice otvoriti ili u potpunosti zamijeniti. Kod neke novorođenčadi sitna krvna žila poznata pod imenom ductus arteriosus ne zatvori se nakon rođenja kao u ostale djece.
Ovaj poremećaj, poznat kao perzistentni arteriozni duktus (patent ductus arteriosus), dopušta da se određena količina krvi, koja aortom putuje u ostatak tijela, vrati u plućnu arteriju i time stvori dodatan pritisak na srce. I ovaj se poremećaj može riješiti kirurškim zahvatom.
Cijanotična ili modra novorođenčad rađaju se s kombinacijom četiriju urođenih srčanih mana, što dovodi do toga da kisikom siromašna krv teče u tje¬lesna tkiva. Višak deoksidirane krvi daje djetetu plavičastu boju. Bez liječenja najveći broj djece s takvim tegobama neće doživjeti srednju dob. Međutim, u 90 posto slučajeva i ovaj se poremećaj može uspješno riješiti kirurškim zahvatom.

RIZICI ZA ŽENE

Žena od 50 godina stiže u odjel hitne pomoći i žali se na oštru bol u prsima i otežano disanje. Nakon testiranja i pretraga liječnik dolazi do zaključka da su arterije ove pacijentice glatke i potpuno slobodne od krvnih ugrušaka. U liječničkom žargonu, za ovu se ženu kaže da boluje od sindroma X, pojave klasičnih sindroma angine pektoris, ali bez očiglednog razloga, odnosno bez vidnog začepljenja koronarnih arterija.
Sve donedavno kardiolozi nisu posvećivali previše pažnje sindromu X. (lako se problem još uvijek istražuje, prema jednoj teoriji ova je pojava posljedica poremećaja protoka krvi u sitnim srčanim žilama.) Pomanjkanje zanimanja djelomice je posljedica pomanjkanja zabrinutosti. Gotovo dvije trećine osoba koje su se žalile na sindrom X su žene, a za žene se općenito mislilo da vrlo rijetko obolijevaju od srčanih bolesti. Međutim, statistički podaci opovrgavaju takvo mišljenje i mijenjaju uvriježene zaključke o ženama i njihovoj sklonosti srčanim oboljenjima.
Između ostalog, statistika govori da su srčana oboljenja najčešći uzrok smrti žena u razvijenim zemljama. Štoviše, gotovo šest puta više žena umire od srčanih bolesti nego što ih umre od raka dojke.
Žene, međutim, uglavnom ne pokazuju tipične simptome srčanih bolesti koje možemo naći u udžbenicima. Između ostalog, vjerojatno i stoga što se većina udžbenika temelji na istraživanjima provedenim isključivo na muškim pacijentima. Osim toga, pokazalo se da neki klasični dijagnostički i terapijski postupci ne odgovaraju ženama u istoj mjeri u kojoj odgovaraju muškarcima (primjerice testovi opterećenja). Zatim, kod žena kojima je ugrađena srčana premosnica stopa smrtnosti dvostruko je veća nego kod muškaraca, vjerojatno stoga jer su krvne žile žena manje od onih u muškaraca. Pa ipak, faktori rizika uglavnom su isti za oba spola (pušenje i povišen krvni tlak).
Sindrom X, dakle, tek je jedan od izazova s kojima se liječnici moraju uhvatiti u koštac kako bi istražili one aspekte srčanih oboljenja koji su specifični za žene.

Simptomi

Simptomi opisani u nastavku odnose se na nekoliko oblika srčanih oboljenja, ali imajte na umu da svako od njih ima svoju skupinu simptoma. Većina simptoma koje povezujemo sa srčanim oboljenjima mogu imati i drugi uzrok. Nasuprot tome, neki oblici srčanih oboljenja dugo vremena ne izazivaju nikakav vidljiv učinak.

  • osjećaj stezanja i boli u prsima, često povezan s anginom pektoris i srčanim udarom
  • oštra, probadajuća bol u grudima najčešći je znak perikarditisa
  • lepet, bubnjanje, lupanje ili ubrzano kucanje srca koje nazivamo treperenje ili palpitacija srca
  • otežano disanje
  • zadržavanje tekućine u nogama, gležnjevima, trbuhu, plućima ili srcu
  • vrtoglavica, slabost i nesvjestice

Obratite se liječniku

  • ako osjetite neobičnu bol u prsima, posebice ako je uporna ili se ponavlja. Moguća je žgaravica, ali i srčani udar.
  • ako osjetite učestale nepravilnosti u ritmu otkucaja srca (srčane aritmije). Ako se javlja često ili dugo traje, nepravilan rad srca može biti znak blažeg srčanog oboljenja.
  • ako iznenada osjetite vrtoglavicu, slabost ili izgubite svijest. Poremećaj može biti ozbiljne naravi čak i ako nije riječ o srčanom oboljenju.

Liječenje

U liječenju srčanih bolesti i konvencionalna i alternativna medicina imaju svoje prednosti. Ako se primjenjuju komplementarno, mogu biti vrlo učinkovite u prevenciji i liječenju srčanih oboljenja.

Prevencija

Kako biste regulirali povišen krvni tlak i razinu kolesterola te održali razumnu tjelesnu težinu, pokušajte jesti više voća, povrća i žitarica, a manje slane, masne i pržene hrane.
Redovito vježbajte kako biste ojačali srce i krvne žile i riješili se suvišnih kilograma.
Ako pijete alkohol, pijte umjereno.
Prestanite pušiti.
Naučite svladavati stres kako stres ne bi svladao vas.
Ako pripadate rizičnoj skupini, savjetujte se s liječnikom o mogućnosti svakodnevne uporabe acetilsalicilne kiseline (npr. Aspirina) kako biste spriječili mogućnost srčanog udara.
Rad na tijelu
Budući da svaka tjelovježba pospješuje opuštanje tijela, gotovo sve vježbe mogu se primijeniti u svrhu prevencije ili liječenja srčanog oboljenja. Razlog tome je jednostavan: opuštanjem se smanjuje stres, a stres je nesumnjivo vrlo važan faktor rizika za pojavu koronarnih srčanih oboljenja.
Možete se obratiti stručnjaku za liječenje tjelovježbom ili možete naučiti primjenjivati jogu ili quigong.

Kinesko ljekovito bilje

Liječnici kineske medicine općenito vide srčana oboljenja kao posljedicu slabosti srca i opstrukcije protoka energije. Već prema simptomima, standardno liječenje uključuje određene biljne lijekove uz dodatak masaže, akupunkture i odgovarajuće prehrane.

Kiropraktika

lako nije pogodna za akutno liječenje srčanih oboljenja, kiropraktika ima mnoge zajedničke točke s konvencionalnom medicinom kad je u pitanju du¬goročno liječenje.
Kiropraktičar će vam preporučiti određene promjene u prehrani i životnim navikama te primijeniti manipulaciju kosti kad je to potrebno. Neka su istraživanja pokazala da kiropraktička manipulacija može regulirati povišen krvni tlak.

Liječenje ljekovitim biljem

Biljni svijet prepun je biljaka koje imaju određeni učinak na srce. Terapijsko djelovanje nekih od njih vrlo je temeljito zabilježeno, dok učinak drugih biljaka poput obične srčanice (Leonorus cardiaca) i stolisnika (Achillea millefolium), iako vjerojatno ništa manje važan, za sada nije u potpunosti istražen. Neke vrste bilja poput grimizne pustikare (Digitalis purpurea) i đurđice (Convallaria majalis) sadrže sastojke koji se nazivaju srčanoaktivni glikozidi i imaju iznimno snažno djelovanje. Zbog opasnih popratnih pojava koje nekad izazivaju, njihovu je primjenu najbolje prepustiti stručnjaku biljne medicine. Mnoge »srčane« biljke blažeg učinka ne sadrže glikozide, a ipak imaju blagotvoran učinak na kardiovaskularne aktivnosti. Najpoznatija među njima je crveni glog (Crataegus laevigata). Svaka primjena ljekovitog bilja radi liječenja srčanog oboljenja mora biti pod strogim nadzorom stručnjaka te uz znanje i pristanak vašeg liječnika. 

Homeopatija

Homeopatski lijekovi mogu dopuniti, ali ne i zamijeniti konvencionalnu terapiju lijekovima u slučaju kroničnih srčanih oboljenja. Stručnjak homeopat će vam preporučiti liječenje cijelog organizma na temelju procjene vidljivih simptoma te prehrambenih navika, navika vezanih za spavanje, raspoloženje i temperament.

Psihomatsko liječenje

Mnogim ljudima tehnike opuštanja mogu pomoći smanjiti rizik od srčanog oboljenja, lako se stopa uspjeha razlikuje od jedne osobe do druge, tehnike smanjenja stresa provjereno reguliraju povišen krvni tlak, srčane aritmije te emocionalne reakcije poput tjeskobe, bijesa i neprijateljstva koje su povezane s pojavom koronarnih srčanih bolesti, angine pektoris i srčanih bolesti. Izbor neke od različitih tehnika opuštanja ovisi isključivo o vama. Meditacija, progresivno opuštanje, molitva i biofeedback pokazali su se učinkovitim u mnogim slučajevima.

Prehrana

Čak i najskromnije promjene prehrambenih i drugih životnih navika mogu znatno smanjiti rizik od srčanih oboljenja. Većina ljudi zna da hrana siromašna kolesterolom, zasićenim masnoćama i soli može pomoći u regulaciji povišenog krvnog tlaka te smanjiti stvaranje kalcificiranih masnih naslaga u krvnim žilama. Javnosti je manje poznato da pojedini vitamini, minerali i hranjive tvari poput magnezija, kalija, niacina (vitamina B3), mnogih vrsta vitamina skupine B, vitamina E, koenzima Q10, L-karnitina (vrsta aminokiseline) te masnih kiselina iz ribljih ulja, mogu biti vrlo korisni u prevenciji srčanih i arterijskih bolesti. 

Konvencionalna medicina

Konvencionalna liječnička skrb koju smo opisali u ovom poglavlju, ali i u ostalim poglavljima posvećenim pojedinačnim oblicima srčanih oboljenja, ima najveću važnost u prvoj fazi bolesti, dakle, u trenutku pojave vidljivih simptoma. Konvencionalna metoda liječenja najprije nastoji stabilizirati stanje pacijenta, dugoročno nadzirati simptome te, kad je to moguće, izliječiti poremećaj, lako se uvijek preporučuju odgovarajuće prilagodbe prehrambenih i drugih životnih navika, uporišta konvencionalne liječničke skrbi u slučaju srčanih bolesti su lijekovi i kirurški zahvati.

Alternativni načini liječenja

Najjača strana alternativne medicine je prevencija. Prirodno liječenje stavlja naglasak na režim ishrane, uzimanje dodatnih količina hranjivih tvari, uporabu ljekovitog bilja te čišćenje organizma uz pomoć tjelovježbe, uklanjanja stresa i detoksikacije. lako se pojava nekih srčanih oboljenja ne može spriječiti, ovi oblici liječenja mogu znatno smanjiti osjetljivost organizma na određene oblike bolesti.
Neki alternativni načini liječenja izuzetno su dobra nadopuna konvencionalnom liječenju srčanih bolesti.

Dijagnostički postupci

Prilikom dijagnosticiranja srčanog oboljenja liječnik će najprije zamoliti pacijenta da opiše svoje simptome. Na temelju tih podataka i standardnog liječničkog pregleda, liječnik će procijeniti opće tjelesno stanje pacijenta.
Osluškivanje rada srca kako bi se otkrilo zviždanje i drugi zvukovi koje nazivamo šumovima srca, može osigurati vrlo važne podatke o radu srca. Ako liječnik sumnja na srčanu bolest, napravit će daljnje pretrage kako bi se točno utvrdilo što se događa unutar srca. Prva pretraga koja se radi u takvom slučaju je elektrokardiogram ili EKG. Bilježenjem električne aktivnosti srca, EKG odmah otkriva eventualne nepravilnosti koje bi mogle biti izvor tegoba. Dodatni podaci mogu se dobiti snimanjem srca rendgenskim zrakama, raznim tehnikama skeniranja ili angiografijom, posebnom tehnikom rendgenskog snimanja krvnih žila.

Način života

Ako ste pušač, prestanite pušiti. Također stvorite naviku vježbanja jer tjelovježba jača srce i krvne žile, smanjuje stres te dokazano regulira povišen krvni tlak i utječe na porast razine »dobrog«, HDL kolesterola. Brojna istraživanja provedena posljednjih desetljeća pokazala su da umjerena potrošnja alkohola uistinu može smanjiti rizik od srčanih oboljenja. No ne preporuča se uzimanje više od jednog alkoholnog pića na dan, odnosno nekoliko pića na tjedan.