Stres

Stres je odgovor našeg tijela i uma na nešto što uznemiruje njihovu naravnu ravnotežu. U ljudi odgovor na stresne događaje potiče još iz davnih vremena kad je život bio stalna borba za preživljavanje. Dobar primjer stresa je način na koji reagirate kad ste preplašeni ili se nalazite u opasnosti. Vaše adrenalne žlijezde luče adrenalin - hormon koji aktivira obrambene mehanizme vašeg organizma: srce počinje udarati, krvni tlak raste, mišići se zatežu, očne zjenice se šire. Ovaj sklop reakcija - odgovor »bori se ili bježi« - usredotočuje sve tjelesne sustave na prijeteću opasnost te vam pomaže poduzeti sljedeći korak, oduprijeti se opasnosti ili pobjeći.
Naravno da svi stresni događaju nisu tako iznenadni ili očiti kao opasnost od tjelesnog ugrožavanja. Svaki izazov koji nas potpuno obuzme, poput teške bolesti, smrti člana obitelji, gubitka posla ili voljene osobe, može biti toliko stresan, opterećujući, da onemogući naše tjelesno i psihološko funkcioniranje. Neki od nas osobito su osjetljivi na stresne situacije ili događaje te na ekstreman način reagiraju na svakodnevne odluke - što kupiti u trgovini, što odjenuti za vjenčanje ili kako zatražiti povišicu. Dok se neki ljudi pod prejakim pritiskom raspadaju na komadiće, drugi su pod pritiskom visoko produktivni. Uzrok ove razlike skriva se dijelom u našoj konstituciji, a dijelom u načinu na koji organiziramo svoje živote.
Stalna izloženost stresu konačno može iscrpiti tjelesne snage i izazvati kroničan umor, gubitak teka ili prejedanje te druge reakcije. Može se smanjiti sposobnost rješavanja svakodnevnih životnih situacija izazivajući osjećaj nesigurnosti i neprimjerenosti koji može dovesti i do depresije. Istovremeno dolazi do poremećaja imunološkogsustavte se povećava osjetljivost na bolesti. Nesmanjivanje stresa - izazvanog stvarnim ili umišljenim razlozima - može dovesti do hipertenzije koja je dokazani čimbenik u nastanku srčane bolesti i nekih vrsta raka. Posttraumatski stresni poremećaj kod kojega se simptomi pojavljuju odmah ili mjesecima nakon stresnog događaja može biti dugotrajan i težak problem.

Simptomi

  • Tjelesni simptomi mogu biti glavobolja, umor, nesanica, probavne tegobe, bol u vratu ili bol u leđima, gubitak teka ili prejedanje.
  • Psihološki simptomi mogu biti napetost ili tjeskoba, ljutnja, osamljivanje, pesimizam, neraspoloženje, povećana razdražljivost, cinizam i nemogućnost koncentracije ili obavljanja poslova na uobičajenoj razini.

Obratite se liječniku

  • ako ovi simptomi duže traju ili su akutni. Prevelik stres izlaže vas opasnosti od drugih ozbiljnih bolesti, uključujući poremećaje imunološkog sustava, probavne poremećaje, dijabetes, astmu, visok krvni tlak, migrenozne glavobolje i moguće rak.
  • ako imate simptome stresa i bilo što od sljedećeg: neobične obrasce spavanja, teka i raspoloženja; tjelesne pokrete koji su neobično uzbuđeni ili abnormalno spori. Možda bolujete od kliničke depresije.

Uzroci

Do stresa dolazi kad postoji neravnoteža između zahtjeva koje postavlja život i naše sposobnosti da se s njima nosimo. Određene vrste poslova izuzetno su stresne, osobito poslovi na tekućoj vrpci ili poslovi koji zahtijevaju stalan rad s opasnom opremom. U pravilu događaji i situacije s kojima se teško nositi izazivaju stres: iscrpljenost na poslu, novčani problemi, gubitak sigurnosti ili prijetnja gubitka sigurnosti, žalovanje ili razvod. Pozitivna iskustva, kao što je vjenčanje ili bolje radno mjesto, mogu biti jednako stresna. Drugi uzroci su osobne naravi: bolest, osamIjenost, bol ili emocionalni konflikt. Posljedice takvih promjena, velikih i malih, se zbrajaju. Možemo podnijeti samo određenu količinu stresa u određenom vremenskom razdoblju.

Liječenje

Sa stresom se ne morate nositi sami. Psiholog, psihijatar, svećenik ili prijatelj često vam mogu pomoći da definirate ili riješite problem koji vam se čini nerješiv. Razvijanje svakodnevnih mehanizama za borbu sa stresom u koje se pouzdajete, pomoći će vam da se pripremite za događaj za koji znate da će biti stresan.

Prevencija

Budući da ne možemo, a možda ne trebamo niti pokušavati, mijenjati svoju osobnost ili izbjegavati stresne situacije samo zato što su stresne, možemo poduzeti razumne korake za povećavanje svoje sposobnosti nošenja sa stresom. Pokušajte sljedeće.

Vježbajte opuštanje i već predložene tehnike smanjivanja stresa.
Bavite ste stvarima koje vas zanimaju izvan vašeg posla i planirajte povremene razonode kako biste razbili ustaljene navike.
Napravite redovit raspored spavanja i mnogo se odmarajte - bez tableta za spavanje.
Vježbajte redovito i intenzivno, onoliko koliko je to primjereno vašoj dobi.
Izbjegavajte naučena ponašanja, poput žurbe i zabrinutosti, koja mogu poremetiti spavanje, hranjenje i drugo. Odvojite vrijeme za opuštanje i uživanje u životu.
Napravite popis stvari koje vas muče. Za svaku od njih se zapitajte: Što je najgore i najbolje što se može dogoditi? Jesam li poduzeo/la sve što je u mojoj moći da se pripremim za to? Je li ovaj problem stvarno vrijedan ovolike zabrinutosti?
Više se smijte; izbjegavajte samosažaljenje; naučite ponovno uspostaviti ravnotežu nakon stresnog događaja; trudite se približiti drugim ljudima.
Kad ste suočeni sa stresnom situacijom, sjetite se narodne mudrosti: izbrojite do 10 i duboko udahnite prije nego što išta kažete ili učinite. Namjerna stanka može odmah dovesti do smirenja.
Aromaterapija
Eterično ulje lavande (Lavandula officinalis) može pomoći ublažiti stres: stavite 5 ili 6 kapi u kupelj ili 2 do 3 kapi na rupčić i povremeno udahnite.

Rad na tijelu

Opuštajući napete mišiće i potičući kolanje krvi, masaža pomaže psihičko opuštanje. Između tretmana kod stručnog masera, možete sami sebi masirati sljepoočnice, vrat, ramena i lice.

Psihomatsko liječenje

Reakcija relaksacije dugo vremena bila je cilj mnogih istočnjačkih disciplina poput joge i zen-budizma. Pokušajte ovu jednostavnu vježbu: odaberite riječ ili rečenicu na koju ćete se usredotočiti, na primjer »mir« ili »ja sam mirna«. Mirno sjedite, opustite tijelo te dišite polako i duboko. Svaki put kad izdišite recite riječ ili rečenicu za usredotočivanje. Ako izgubite koncentraciju, jednostavno pričekajte dok vam misli prolaze kroz glavu, a onda se vratite na vašu riječ za usredotočivanje. Nastavite s vježbom u trajanju od pet minuta, postupno produžujući na dvadeset minuta. Vježbu napravite najmanje jednom na dan. Ove vježbe opuštanja, ako ih se radi redovito, mogu usporiti ritam disanja, smanjiti potrošnju kisika, smiriti ritam moždanih valova i sniziti krvni tlak.
Stres možete smanjiti i pomoću biofeedbacka, utvrđujući izvor stresa i upravljajući svojim tjelesnim i psihičkim reakcijama. Prvo trebate odgovarajuće tehnike naučiti od stručne osobe, a onda ih vježbajte kod kuće. Pobornici biofeedbacka smatraju da on može opustiti određene mišiće, promijeniti električnu aktivnost mozga, smanjiti brzinu srčanih otkucaja, sniziti tlak, povećati toplinu tijela te poboljšati rad probavnog trakta.

Prehrana

Na vašu sposobnost nošenja sa stresom može utjecati i vaša prehrana. Budući da je lako zanemariti prehranu kad ste pod stresom, uložite dodatne napore da imate uravnoteženu prehranu - mnogo povrća i voća, hrane bogate složenim ugljikohidratima, umjerene količine bjelančevina i hrane siromašne mastima. izbjegavajte ili potpuno smanjite unos kofeina. Dokazano je da prevelike količine kofeina pojačavaju tjeskobu.

Konvencionalna medicina

Ako su se simptomi stresa javili vezano za određeni događaj, kao što je smrt u obitelji, liječnik vam može propisati lijek protiv tjeskobe, poput diazepama. Ovi lijekovi su vrlo djelotvorni ako se uzimaju kraće vrijeme, no mogu stvoriti ovisnost ako se uzimaju dulje od nekoliko tjedana.
Liječnik vam može predložiti psihoterapiju kako biste utvrdili događaje ili stanja koji kod vas izazivaju stres te pronašli načine smanjivanja stresa koji oni izazivaju. Grupna psihoterapija često pomaže ljudima koji u životu proživljavaju slične stresne situacije. Liječenje posttraumatskog stresnog poremećaja obično se sastoji od savjetovanja, a može biti potrebna i primjena lijekova protiv tjeskobe (anksiolitika) ili antidepresivi (lijekovi protiv potištenosti).

Alternativni načini liječenja

Neki načini liječenja koji su se nekad smatrali alternativnima danas su među liječnicima u širokoj uporabi, osobito oni koji promiču tjelesno i psihičko opuštanja.

Liječenje kod kuće

Postoje brojni, jeftini načini samostalnog nošenja sa stresom. Za mnoge ljude dobar početak je izbacivanje umjetnih ublaživača stresa, poput alkohola, koji mogu prikriti simptome i izazvati ovisnost. Umjesto toga, počnite se baviti tjelovježbom. Setajte. Duboko dišite.
U razdobljima stresa je društvena podrška od ključne važnosti. U osoba s bliskim osobnim vezama vjerojatnost ozdravljanja od teške bolesti ili ozljede je najveća, a isto vrijedi i za stres. Zbog toga sposobnost stvaranja veza s ljudima, ili kućnim ljubimcima, može biti ključna za dobro zdravlje.
Počnite uzimati satove joge i sami vježbajte kod kuće. Joga može dovesti do opuštanja napetih mišića, može vas naučiti da bolje dišete, sniziti krvni tlak, usporiti otkucaje srca i odvući vam misli od stresa. Meditacija dovodi do opuštanja i povećane svjesnosti. Kad osjećate da ste izloženi stresu, razmišljajte o potvrdnim rečenicama poput »Ja se s ovim mogu mirno suočiti, osjećam sigurnost i samopouzdanje, upravljam svojim životom«.
Iskušajte i vizualizaciju ili vođenu vizualizaciju. Vizualizacija ugodne situacije može donijeti tjelesne i emocionalne dobrobiti; razdoblja vizualiziranja povežite sa smirujućom glazbom. Za usvajanje ove tehnike na raspolaganju vam stoje mnogi izvrsni učitelji, knjige i snimke.
Hidroterapija se obično provodi kod kuće i vrlo je korisna za smanjivanje stresa. Provedite 10 ili 20 minuta uronjeni u vrlo toplu vodu u koju ste dodali pola šalice morske soli i vaše omiljeno ulje za kupelj.

Dijagnostički postupci

Dijagnosticiranje stresa je u velikoj mjeri pitanje prepoznavanja i razumijevanja simptoma, i tjelesnih i psiholoških, kod sebe i kod drugih. Neki istraživači razvili su objektivnija dijagnostička sredstva. Na primjer, Holmes-Raheov upitnik pomaže prepoznati potencijalno stresne događaje. Ljestvica upitnika navodi 43 važna životna događaja prema njihovom potencijalno stresnom djelovanju. Ne promatra se sve događaje kao »loše«, ali svi uključuju određenu promjenu, uključujući novi posao, novi dom i rođenje djeteta.

Način života

Intenzivno bavljenje aerobikom može smanjiti razinu hormona koji ubrzavaju puls i oslobađaju se tijekom stresa te istodobno potaknuti osjećaj da je osoba zdrava i u dobroj formi. Čak i mala šetnja može pomoći smanjenje tjeskobe ili popuštanje napetosti. Pokušajte napraviti raspored aktivnosti koje vam se sviđaju - trčanje, plivanje, šetnja - tada se njima bavite najmanje 30 minuta tri puta tjedno.
Vježbe istezanja mogu opustiti napete mišiće gornjeg dijela tijela koji reagiraju na stres i utječu na disanje. Radite kružne pokrete ramenima, prema gore, natrag i dolje. Udahnite dok ramenima idete prema natrag, izdahnite dok idu prema dolje. Ovu vježbu ponovite četiri ili pet puta, zatim duboko udahnite i izdahnite, pa opet krenite od početka.