Tjeskoba

Gotovo svi se s vremena na vrijeme osjećamo tjeskobno. Kad je prisutna nekakva prijetnja, tjeskoba ili anksioznost je prirodna pojava - usko povezana s načinom na koji se organizam priprema za suočavanje s opasnošću: u krvotok se oslobađaju adrenalin i kortizon; ubrzavaju se otkucaji srca; disanje postaje pliće i brže; mišići postaju napeti; jetra oslobađa šećer; a psiha je posve budna i pripravna. No kad se tjeskoba ne veže za prepoznatljivu prijetnju ili je jača ili pak duža nego što se može opravdati situacijom, radi se o kliničkom poremećaju, koji oslabljuje organizam i djeluje rušilački.
Prepoznaju se mnogi različiti poremećaj tjeskobe. Među njima su fobije (strahovi od određenih situacija, poput skučenog prostora, ili od osobitih stvari, na primjer kukaca); panični napadaji (iznenadne pojave iznimnog straha ili napetosti, bez nekog vidljivog razloga); opsesivno-kompulzivni poremećaj (uporne, iracionalne misli, poput užasavanja od infekcija ili repetitivnog ponašanja, na primjer provjeravanja jesu li vrata zaključana); posttraumatski stresni poremećaj (dugotrajna tjeskoba nakon traumatskog doživljaja); i generalizirana - ili neodređena tjeskoba (neobjašnjiv osjećaj bojazni koja može potrajati mjesecima).
Poremećaji tjeskobe mogu se uvelike razlikovati težinom; mogu biti blagi ili posve paralizirajući. Učestalost različitih poremećaja također se razlikuje: fobije, napadaji panike i opsesivno-kompulzivni poremećaj, na primjer, javljaju se rjeđe od opće tjeskobe (koja pogađa dvaput više žena nego muškaraca). Poremećaji se obično počnu primjećivati u tinejdžerskim godinama (13-19 godina) ili ranoj odrasloj dobi te su znatno češći među odraslima nego među djecom.
Neke oblike tjeskobe vrlo je teško liječiti; drugi, pak, dobro reagiraju na lijekove, psihoterapiju i alternativne načine liječenja. Ono što ne djeluje je samoliječenje alkoholom ili stimulativnim sredstvima da bi se ublažili simptomi. Mnogi pacijenti odabiru taj put, ali u konačnici to će samo pogoršati stanje.

Simptomi

  • srčane palpitacije
  • osjećaj da se sprema zlo
  • nemogućnost koncentracije
  • napetost mišića; bolovi u mišićima
  • proljev
  • bolovi u prsima
  • suha usta
  • prekomjerno znojenje
  • prekomjerno jedenje Ili nedovoljno jedenje (prejedanje ili nejedenje)
  • nesanica
  • razdražljivost
  • zadihanost; hiperventilacija
  • gubitak spolnog nagona

Kod školske djece:

  • strah od odvajanja od obitelji
  • odbijanje odlazaka u školu
  • strah od stranaca
  • nepotrebno zabrinjavanje

Obratite se liječniku

  • ako vaša tjeskoba djeluje nerazumno ili pretjerano u odnosu na situaciju koja bi to opravdala.
  • ako vaša tjeskoba ometa uobičajene aktivnosti.
  • ako tjeskoba slabije jačine ustraje tijekom više tjedana.
  • ako vaši simptomi iznenada postanu jaki ili nekontrolirani. Možda imate napadaj panike.
  • ako je tjeskoba praćena gubitkom težine i izbuljenim očima; možda imate tegobe sa štitnjačom.

Uzroci

Tjeskoba može biti posljedica prepoznatljivog stresa - poput nesreće, smrtnog slučaja u obitelji ili gubitka posla; u tim slučajevima, prilagodbe situaciji, uz protjecanje vremena, imat će povoljno djelovanje. U drugim slučajevima stres je nevidljiv - zakopano sjećanje na neki nesretan ili zastrašujući aspekt djetinjstva, koji vreba pod površinom svjesnoga i otkriva svoje postojanje u tjeskobi.
Genetsko naslijeđe može unaprijed odrediti tjeskobu kod nekih pojedinaca: ispitivanja jednojajčanih blizanaca pokazuju da ako jedna polovica identičnog para pati od tjeskobe, postoji barem 50 posto vjerojatnosti da će i druga. Osjetljivost na određene vrste hrane također može pridonijeti tjeskobi iako se mora provesti još istraživanja kako bi se potvrdilo ovu vezu. Osim toga, tjeskoba često prati nagli prestanak uzimanja alkohola, duhana ili drugih sredstava koja izazivaju ovisnost.

Liječenje

Tjeskoba se može liječiti konvencionalnom medicinom, psihoterapijom i mnogim alternativnim pristupima. Kombinacija konvencionalnih i alternativnih metoda često je učinkovita.

Akupresura

Kaže se da čitav niz akupresurnih točaka pomaže umiriti tijelo i duh. Smatra se da djelotvornost određenih točaka pritiska ovisi o uzrocima tjeskobnosti.

Aromaterapija

Smatra se da je aromaterapija vrlo učinkovita kod tjeskobe. Iskušajte eterično ulje lavande, jasmina ili plave kamilice. Stavite kapljicu, dvije na papirnati rupčić i udišite, ili inhalirajte paru iz ulja ili ih kapnite u parnu kupelj. Ili pak možete utrljati kapljicu u sljepoočnice.

Liječenje ljekovitim biljem

Kamilica (Matricaria recutita), matičnjak (Melissa officinalis) i cvjetovi lipe (Tilia spp.) smatraju se blagim sredstvima za opuštanje i smirenje. Matičnjak je osobito dobar za probavne smetnje povezane s tjeskobom. Grozničnica (Scutellaria lateriflora) je nešto jača, dok ljekoviti odoljen (Valeriana officinalis), hmelj (Humulus lupulus) i pasiflora (Passiflora incarnata) imaju još i jače djelovanje na središnji živčani sustav. Ove tri posljednje pomažu kod nesanice i mogu se korisno iskombinirati. No hmelj se ne bi smio upotrebljavati kod izražene depresije, a odoljen - da bi bio učinkovit - mora se upotrebljavati u prilično visokim dozama 1/2 do 1 žličice tinkture). Ako je tjeskobnost povezana s palpitacijama, upotrebljavajte običnu srčenicu (Leonurus cardiaca). Ako je povezana s visokim krvnim tlakom, upotrebljavajte koru bekovine (Viburnum opulus) i cvjetove lipe. Od sveg ljekovitog bilja napravite ekstrakt tako da prelijete kipuću vodu preko 1 do 3 žličice osušenog bilja ili šaku svježega. Pustite da odstoji 10 do 15 minuta. Uzimajte malu šalicu tri do četiri puta na dan.
Možete kupiti tinkturu od bilo koje navedene ljekovite biljke u prodavaonici zdrave hrane ili biljnoj ljekarni; slijedite upute na bočici.

Homeopatija

Ako je tjeskobnost posljedica iznenadnog straha ili šoka, iskušajte Aconite. Ignatia je »lijek protiv tuge«, za koji se kaže da pomaže onima koji su uzrujani iznenadnim gubitkom. Gelsemium se preporuča za anticipirajuću tjeskobu i tjeskobu radi javnog nastupa, poput treme ili agorafobije (strah od javnih mjesta). Ako se nijedno od ovih sredstava ne pokaže djelotvornim, obratite se homeopatu. Vješt praktičar možda će znati propisati mješavinu čiji će sastojci i jačina biti prikladniji vašoj tjeskobi.

Psihomatsko liječenje

Široka lepeza različitih načina i postupaka liječenja duha/tijela može ublažiti tjeskobu. Ključno je uvijek pronaći jedan ili dva koji vam najbolje odgovaraju i dosljedno ih provoditi. Među korisne meditacijske tehnike i tehnike opuštanja ubrajaju se progresivno opuštanje mišića, autogeni trening, reakcije opuštanja, transcendentalna meditacija (TM) te orijentalne tehnike vježbanja kao što su joga, t'ai chi i qigong. Da bi se postigli najbolji rezultati, vježbe meditacije i opuštanja trebalo bi provoditi svakodnevno ili čak dvaput na dan.

Budući da je tjeskobnost gotovo uvijek praćena površinskim disanjem, vježbe dubokog disanja vrlo su korisne; nemoguće je osjećati se tjeskobno kad dišete duboko i polagano. Iskušajte sljedeći oblik disanja iz joge: ležite na leđa na neko udobno mjesto. Polagano udahnite kroz nos, služeći se ošitom kako biste uvukli zrak u pluća dopuštajući trbuhu da se širi. (Stavite ruku na trbuh neposredno ispod pupka kako biste se uvjerili da ošit gura trbuh prema gore i prema van.) Nakon što se trbuh raširi, nastavite udisati što je moguće dublje. Kad izdišete, obrnite postupak: stežite trbuh dok polagano i potpuno izdišete. Ponovite nekoliko puta.
Terapeutski dodir (koji ne uključuje izravan dodir) osobito je koristan za pacijente prikovane uz krevet i za one s kroničnim bolestima ili ozljedama previše osjetljivima za izravni dodir. Osim što ublažava tjeskobu, terapeutski dodir također smanjuje bolove.

EEC biofeedback, koji se koristi da bi se ponovno uvježbalo modele razmišljanja, može biti od osobite pomoći s tegobama kod kojih su kombinirani i tjelesni i mentalni simptomi - kao što je to slučaj s tjeskobom. Kroz niz seansi s terapeutom, pacijent gleda prikaz svojih vlastitih moždanih valova na elektroencefalografu i postupno uči kontrolirati valove. Praktičari procjenjuju da će nakon desetak seansi pacijent moći upravljati mentalnom aktivnošću bez pomoći terapeuta ili instrumenta za praćenje.
Hipnoterapija se preporuča kod posve određenih fobija, kao što su strah od letenja, trema ili strah od ispita i sportskih natjecanja. Pomaže i kod opće tjeskobe. Djeca i adolescenti nauče samohip nozu daleko brže od odraslih, možda zato što su tako navikli upotrebljavati svoju maštu. Hipnoza nije čaroban ili koban, mračan postupak u kojem ste pod kontrolom hipnotizera; prije se radi o obliku koncentracije. Svaka hipnoza je samohipnoza; hipnotizerje tamo jednostavno zato da vas nauči kako možete najbolje upotrijebiti ovu tehniku. Hipnoterapija se često može pojačati upotrebljava li se u kombinaciji s biofeedbackom.

Konvencionalna medicina

I psihoterapija i psihoanaliza imaju za cilj identificiranje sukoba i drugih stresova - možda odavno sakrivenih - koji se mogu nalaziti u korijenu tjeskob- nosti. Bihevioralna modifikacija - terapija koja se usredotočuje na izmjenu uzoraka ponašanja - može
pomoći pacijentu suzbiti tjeskobu ili se bolje nositi s njom, kao i kognitivna terapija, koja se usredotočuje na promjenu načina razmišljanja.
Lijekovi su korisni pri ublažavanju simptoma tjestjeskobe i često se propisuju uz ostale terapije. U najistaknutija sredstva protiv tjeskobnosti ubrajaju se sredstva poznata kao benzodiazepini; među njima se nalaze lorazepam, diazepam, alprazolam i klonazepam. Imaju nedostatke: benzodiazepini nekad izazivaju pospanost, razdražljivost, vrtoglavicu i ovisnost. No posljednjih su desetljeća uvelike zamijenili barbiturate, koji ne samo da predstavljaju jasnu opasnost od ovisnosti nego također mogu biti opasni za pacijente samoubilačkih sklonosti. Još jedan lijek protiv tjeskobe je buspiron. Ima manje popratnih učinaka od benzodiazepina ali ga se ne bi smjelo uzimati ako imate bolesnu jetru ili bubrege; isto tako provjerite kod liječnika možete li ga uzimati tijekom trudnoće ili dojenja.

Alternativni načini liječenja

Mnoge alternativne prakse i načini liječenja mogu ublažiti simptome tjeskobe. Meditacija, tjelovježba (osobito aerobika) i tehnike opuštanja ubrajaju se među najučinkovitije. No njihova se djelotvornost razlikuje od osobe do osobe. Na primjer, osobama s tjelesnim simptomima - poput bolova u želucu ili znojenja - više koristi tjelovježba, dok onima s mentalnim simptomima više pomaže meditacija ili neki drugi oblik mentalnog opuštanja.
Kineska ili ayurvedska medicina služe se različitim biljnim preparatima koji mogu poslužiti kao sredstvo za jačanje cijeloga sustava i smanjivanje napetosti. Blaga masaža gotovo će svakome pomoći da se opusti.

Liječenje kod kuće

Svakodnevno vježbanje može biti jedno od najmoćnijih oblika liječenja simptoma tjeskobnosti. Ako ustanovite da kod vas djeluje tjelovježba, prisilite se na žustre šetnje ili se počnite baviti aktivnim sportom u kojem uživate.
Dodatne količine magnezija pomažu, osobito ako patite od grčenja mišića. Ne uzimajte više od 300 mg triput na dan; previše magnezija može izazvati proljev.
Izbjegavajte alkohol te smanjite ili ukinite potrošnju šećera i kofeina.
Svedite grozničav i iscrpljujući dnevni raspored na najhitnije te svakako nastojte izbjegavati aktivnosti koje vas ne opuštaju.
Ako počnete hiperventilirati, izdahnite u papirnatu vrećicu te udahnite zrak iz vrećice. Time se povećava količina ugljičnog dioksida koji udišete, što može smanjiti poriv za hiperventilacijom. Udisanje zraka iz vrećice pomoći će vam da ublažite vrtoglavicu ili bockanje koje možda osjećate.

Dijagnostički postupci

Prvi korak je isključiti mogućnost da simptome uzrokuje organska bolest. Među bolesti koje stvaraju simptome slične simptomima tjeskobe ubrajaju se hipertireoidizam; hiperkalcemija ili hipokalcemija (previše ili premalo kalcija); bolest koronarnih arterija; tahikardija i druge srčane tegobe. Temeljita procjena vašeg liječnika odredit će je li uzrok ijedna od navedenih mana. Ako se ne može naći nikakav organski krivac, a simptomi djeluju nerazmjerno bilo kakvoj situaciji s kojom se suočavate, ovo će se stanje svrstati pod poremećaje tjeskobe.